Naviku svakodnevnog čitanja nema veliki broj djece i iz tog razloga mališani treba da razvijaju i njeguju ljubav prema pisanoj riječi od najranijeg doba, a na ovom putu najviše će im pomoći roditelji.
Čitanje podstiče dijete na razmišljanje, razvija maštu i kreativnost, utiče na jezičke vještine i obogaćuje rječnik.
Djeci treba početi čitati od najranije dobi, ali pritom i voditi računa o onome šta razumiju. Malu djecu zanimaju slikovnice, s mnogo ilustracija, a prelaz na priče i knjigu spontani je proces, pri čemu je važno da roditelji budu edukovani i djetetu ponude prikladnu knjigu, primjerenu njegovoj starosti.
Banjalučki knjižari i bibliotekari kažu da ima djece koja su zinteresovana za pisanu riječ, ali i da bi taj broj uvijek mogao biti veći. Takođe dodaju da mališani pored obavezne lektire mnogo traže i neke hit naslove.
Jelena Jokić, pedagog u Dječjem odjeljenju Narodne i univerzitetske biblioteke RS (NUB RS), kaže da se iz dana u dan povećava broj djece koja su njihovi članovi.
"Broj mališana koji su se upisali u biblioteku se utrostručio u odnosu na period kada je Dječje odjeljenje bilo u okviru zgrade NUB RS. Takođe, mališani provode i dosta vremena u čitaonici", rekla je Jokićeva.
Dodaje da, iako su im posjetioci osnovci i djeca predškolskog uzrasta, pored obavezne lektire, zainteresovani su i za nove naslove.
Neki od najtraženijih naslova u Dječjem odjeljenju NUB RS, pored obavezne lektire i stalno popularnih hitova poput "Harija Potera" Džoan Ketlin Rouling i "Sumrak Sage" Stefani Majer, su i djela Džeronima Stiltona, poput "Blago s ukletog ostrva", ali i sva djela o "Groznom Gaši" Frančeske Simon.
"Imamo i bogat izbor slikovnica i knjiga za predškolsku djecu i osnovce, a taj uzrast najviše traži bajke i basne", dodaje Jokićeva.
Mališani traže i djela Rika Riordana, Džeklin Vilson, Elene Kedros, Sare Kej, Džudi Blum…
"Zadovoljni smo trenutnim brojem mališana koji su članovi naše biblioteke, mada uvijek može više. Nastojimo da što više djece privučemo u biblioteku, kako bismo im stvorili naviku čitanja. Takođe, organizujemo i radionice za male, da prave svoju knjigu i da razvijaju ljubav prema knjizi od malih nogu", navela je Jokićeva.
Pozitivna je činjenica da najmlađi zaljubljenici u pisanu riječ traže i djela domaćih pisaca, među kojima su najčitaniji Ljubivoje Ršumović, Desanka Maksimović, Ranko Pavlović, Ranko Risojević, Duško Radović i Robert Takarič.
Djeca su generalno rijetki posjetioci banjalučkih knjižara, literaturu koju će čitati u slobodno vrijeme uglavnom za njih biraju roditelji, ili u njihovoj pratnji mališani idu u potragu za novim djelima.
"Naši najmlađi, ali i najdraži čitaoci, uglavnom traže bajke i basne, dok su onim nešto starijim najinteresantnije avanturističke knjige. U posljednje vrijeme se dosta vraćaju i neprolaznim klasicima, odnosno djelima Branka Ćopića, Žila Verna ili Marka Tvena", rekla je Tanja Todorović iz knjižare "Kultura".
Napomenula je da djeca dosta traže djela Uroša Petrovića, prije svega "Mračne tajne Ginkove ulice", potom knjigu "Djevojčice sa Olimpa" Elene Kedros, kao i "Kradljivac Munje - Persi Džekson i bogovi Olimpa", Rika Riordana.
U banjalučkoj knjižari "Klub knjige" kažu da mališani veoma rijetko navraćaju, te da i kada dođu, uglavnom dolaze sa roditeljima.
"Mislim da mališani danas čitaju prvenstveno zbog lektire, dobro je kada steknu naviku u najranijim godinama da čitaju i onda im to ostaje tokom života. Generalno su, što se tiče knjižara, dolasci sve rjeđi, jer ekonomska situacija diktira tempo", kažu u knjižari "Klub knjige".
U ovoj knjižari navode da su djela domaćih autora veoma malo tražena, ali i da djeca češće traže hitove, poput "Sumrak Sage", nego djela poput "Čarobnjaka iz Oza".
Slična situacija je i u knjižari "Evro-Giunti", gdje navode da svakako ima mališana koji su zainteresovani za knjigu, ali da taj broj sudeći po broju onih koji dolaze u kupovinu kod njih i nije baš velik.
"Dječaci uglavnom traže neki avanturistički žanr, knjige koje su duhovito napisane i sa dosta ilustracija. Rijetko sami dolaze, obično je to u društvu roditelja i upravo oni treba da prenesu ljubav prema knjizi na djecu", navode u ovoj knjižari.
Dan dječje knjige
Međunarodni dan dječje knjige obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dječje knjige, te podstakla i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Kristijana Andersena - 2. april. Svake godine jedna od nacionalnih sekcija IBBY-ja -"International board on books for young people", međunarodne neprofitne i nevladine organizacije kojoj je cilj spajanje djece i knjige, ima priliku da bude sponzor Međunarodnog dana dječje knjige. Ta sekcija za tu priliku osmišljava i izrađuje plakat, smišlja temu i poruku za svu djecu svijeta.
Najčitanije
"Blago s ukletog ostrva", Džeronimo Stilton
"Kradljivac Munje - Persi Džekson i bogovi Olimpa", Rik Riordan
"Praskozorje", Stefani Majer
"Grozni Gaša i vremeplov", Frančeska Simon
"Mračne tajne Ginkove ulice", Uroš Petrović
"Djevojčice sa Olimpa", Elena Kedros
"Zauvari", Ljubivoje Ršumović