Uručenjem nagrade za mir Njemačkog udruženja izdavača bjeloruskoj književnici Svjetlani Aleksijevič preksinoć je završen 65. međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu, koji je posjetilo više od 300.000 ljudi.
I ove godine frankfurtski sajam je potvrdio da je jedan od najvažnijih susreta izdavača, književnika i čitalaca u Evropi i svijetu, a izdanjima Udruženja izdavača i knjižara BiH (UIK BiH) predstavila se i BiH.
Poseban interes za knjige bh. autora pokazali su bh. građani koji žive u dijaspori.
Povodom inicijative UIK BiH da se ubuduće stvaraju mogućnosti za prevođenje bh. knjiga na svjetske jezike, Ibrahim Spahić, predsjednik UIK BiH, razgovarao je sa izdavačima i prevodiocima na frankfurtskom sajmu.
Kako je rekao, izdavači i distributeri posebno su zainteresovani za knjige iz oblasti istorije BiH, lingvistike, religijske literature, kao i za savremenu književnost.
I Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka -Beograd predstavljala je Republiku Srpsku na zajedničkom štandu evropskih izdavača.
Nikola Vukolić, direktor Zadužbine, pojasnio je da zbog nedostatka novca i izostanka podrške nadležnih institucija nisu mogli da se predstave samostalno ili sa novim izdanjima, ali da je svakako dobro i to što su neka djela ove izdavačke kuće bila zastupljena na zajedničkom štandu.
Zadužbina "Petar Kočić" Banjaluka - Beograd predstavljala je RS na frankfurtskom sajmu knjiga
Najsvečaniji trenutak frankfurtskog sajma bio je u znaku Svjetlane Aleksijevič, književnice koja piše kratke priče, eseje, romane i, prema ocjeni žirija, dosljedni je hroničar života običnih ljudi u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Sve moje knjige su istorija osjećanja. Pišem o malom čovjeku u velikoj istoriji, kako mu je bilo teško da ostane čovjek i kako je u tome uspio. Uostalom, to pitanje je postavio još Dostojevski. Koliko je čovjeka u čovjeku. Mislim da je baš to dužnost pisca, da učvrsti čovjeka u čovjeku", kazala je Aleksijevičeva, primajući nagradu za mir.
O uticaju novih tehnologija i mlađih medija na život knjige govorilo se proteklih dana. Jasno je da djela po kojima su snimljeni filmovi spadaju među najčitanije, a glumci koji pišu rado su viđeni gosti sajma knjiga.
Glumica Hana Siguila kaže da je opisala put do uspjeha koji je bio popločan lekcijama, nekada teškim, a nekada ohrabrujućim.
Laki hitovi lakše putuju do čitalaca, ali i novi roman filozofa, teoretičara i pisca Umberta Eka našao je svoj put jer je gotovo istovremeno objavljen na 11 jezika. Isto interesovanje vlada i za novo delo Harukija Murakamija.
Na ključno pitanje o budućnosti knjige američki izdavači odgovaraju da su više prodali proizvođači elektronskih čitača nego izdavači knjiga u tvrdom povezu. S druge strane, Evropa je odanija štampanoj knjizi, ne zanemarujući prodor novog oblika knjige. Svejedno, knjige su učvrstile čovjeka u čovjeku.
"Tehnologija nije skupa. Treba platiti maštu, kreativnost, pamet ljudi koji stvaraju sadržaje. Zato je naša dužnost da se borimo za zaštitu autorskih prava i protiv piraterije u toj oblasti", napominje generalni sekretar Svjetskog udruženja izdavača Jens Bemel.
Sudeći po prodatim pravima na prevode tokom sajma, i naredne godine najviše će se čitati romani. Što se tiče puta tradicionalne štampane knjige ka elektronskoj, najviše će riječi biti o regulisanju autorskih prava u toj oblasti.