BANJALUKA - "Književno podne" banjalučkog pjesnika Milana Rakulja održano je danas tačno u 12 časova u punoj sali za promocije Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske (NUB RS), a voditeljka ovog programa bila je Aleksandra Glišić.
Fokus priče bio je na Rakuljevoj knjizi poezije "Razglednice iz Trećeg svijeta", koja je objavljena prošle godine u izdanju "Glasa Srpske", a za koju je ovaj pjesnik u Sremskim Karlovcima na "Prolećnim Brankovim danima" u martu ove godine ovjenčan nagradom "Pečat varoši sremskokarlovačke".
"'Razglednice iz Trećeg svijeta' iz nekog mog naknadnog razmišljanja su, svjesno ili nesvjesno napisana, knjiga angažovane poezije, ma koliko angažman u poeziji smiješno zvučao u današnjem vremenu. Danas su u medijima horoskop i vremenska prognoza zastupljeniji od poezije. Stvara se utisak da mase više vjeruju gatarama i tipovima što gledaju u pasulj nego pjesnicima", naveo je Rakulj.
Kako je kazao, čini se da umjetnost ne samo da je nemoćna da uradi bilo šta za kolektiv, nego čak da je i parazitska, jer umjetnici i kulturnjaci uvijek iznova imaju nekakve zahtjeve prema državnim i inim budžetima.
"Zasigurno da ima dosta i parazitskog među onima koji se predstavljaju kao umjetnici. Međutim, umjetnost, pa samim tim i poezija, korisni su za pojedinca, a bez pojedinaca nema ni društva, nema duha jedne sredine i jednog vremena. Angažovati pojedinca poezijom misija je višeg ranga koju malo ko danas može da razumije. Dajem jedan primjer: Gete i ne samo Gete nego i Njegoš, Zmaj i čitava naša epika angažovali su Nikolu Teslu da uradi neke korisne stvari za čovječanstvo, pa se u sadašnjem vremenu cijeli narodi otimaju za Teslino nasljeđe, ponosno ističući da je Tesla izašao iz duha njihove sredine", kazao je pjesnik.
Rakulj je naveo da "Književno podne" nije zamišljeno kao promocija "Razglednica iz Trećeg svijeta", nego kao događaj sa fokusom na ovu knjigu, a na kojem je govorio i pjesme iz ranijih zbirki.
"Ovaj i slični događaji dragocjeni su zbog toga što je između pjesnika i publike živa riječ ili, kako je to Milan Nenadić svojevremeno nazivao, artikulisan pjesnički vrisak. Potrebno je samo malo zaviriti u istoriju da saznamo kako su generacije našeg naroda rasle uz poeziju. Epika uz noćnu vatru i gusle, lirika uz dnevno svjetlo prilikom moba ili slava, bili su dio rituala i svakodnevnog ponašanja običnog pojedinca", kazao je Rakulj, izrazivši zahvalnost na pozivu Ljiljani Petrović Zečić, direktorici NUB RS.
Kako je naveo, živa riječ je, dakle, duboko ukorijenjena u genetskom kodu srpskog, ali i svih slovenskih naroda.
"Naši narodi su, kako je to maestralno objasnio pjesnik Petar Pajić, 'čitali ušima' u vremenu kada su ljudi u većini slučajeva bili nepismeni. Danas kada je svekolika pismenost zavladala poeziju smo gotovo protjerali ne samo iz medija, nego i iz knjižara, usput u značajnoj mjeri zaboravivši i na kult žive riječi. Ovaj i slični događaji, ponoviću još jednom, njeguju taj kult iz razloga što je i poezija žilava i ne da se toliko lako gurnuti u stranu", naveo je Rakulj.
"Književnom podnevu", između ostalih, prisustvovali su i učenici više banjalučkih srednjih škola, koji su se interesovali za rad mladog pjesnika, te tako i potvrdili Rakuljeve riječi da se poezija ne da lako gurnuti u stranu.
"Razglednice iz Trećeg svijeta" promovisane u organizaciji Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ" prošlu jesen u Banskom dvoru, a takođe na poziv "Plave palete", predstavljene su i u Starom pozorištu u Zenici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
