Direktor "Andrićevog instituta" Emir Kusturica izjavio je danas na promociji najnovijih izdanja Instituta na beogradskom Sajmu knjiga da se Institut priprema da pametno i pažljivo, kroz izdavaštvo i seminare, 28. juna naredne godine obilježi godišnjicu ove institucije i 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata iz kog su Srbi izašli kao pobjednici.
Kusturica je rekao da je "Andrićev institut", odnosno Odjeljenje za istoriju, u proteklom periodu nizom aktivnosti uticalo da autor svjetskog bestselera "Mjesečari" Kristofer Klark, koji je iznio tezu da su pripadnici "Mlade Bosne" bili teroristi, koriguje svoj stav i da ih preimenuje u atentatore.
"Mi smo uspjeli da reagujemo, i ono što je u svijetu već bilo potvrđeno, izbrišemo. Ta knjiga je napisana da bi se odgovornost jednog naroda prebacila na više naroda. To bi možda bilo prihvatljivo da ta knjiga nije imala tendenciju da nas `sruši`. Mi smo reagovali i zahvaljujući Arhivu Srbije došli do dokumenata na osnovu kojih smo mogli da izvedemo dokaze", naveo je Kusturica.
On je istakao da su svi koji su angažovani u radu Instituta "ostrašćeni u namjeri da istinu brane izdanjima i pameću ljudi".
"Mi nemamo mnogo izdanja, ali ono što objavimo - stojimo iza svake riječi. Želimo da naš upliv u stanje našeg naroda bude veći i da jednostavno podsjećanje na prošlost ne bude `povampirenje nečega`, nego da aktiviramo ono što je nedovoljno poznato. Istorija i književnost se rekonstruišu neprestano", naglasio je Kusturica i najavio da će ove godine u "Andrićevom institutu" početi sa radom i Odjeljenje za jezik.
On je rekao da je "Andrićev institut" otrgao od zaborava mnoge stvari u vezi sa Andrićem i da su u okviru Instituta otvoreni knjižara i "Nolitova" biblioteka.
Profesor Miloš Kovačević, koji je na promociji predstavio "Zbornik radova o srpskom jeziku i ćirilici", jedan od tri zbornika koje je izdao Institut, naveo je da je "Andrićev institut" za srpski narod ono što je Geteov za njemački, odnosno Servantesov za španski narod i jezik.
Kovačević je istakao da se "Andrićev institut" uključio u borbu protiv sarajevske deklaracije čiji je jedini interes da srpskog jezika ne bude mimo "beogradskog pašaluka" i da tu borbu vodi uspješno.
"Andrićev institut" je tokom današnje promocije predstavio knjigu Milana Piljka "Ruska revolucija 1917. godine", koja kroz 132 dokumenta govori o odnosima Srbije i Rusije u tom periodu i ulozi nekih vodećih državnika, poput Nikole Pašića.
Sajamskoj publici predstavljeno je i djelo "Vječna prisutnost NJegoševa" autora Jovana Delića, koji je rekao da su i NJegoš i Andrić težili vječnosti i da ih sličnim čini borba protiv zla i tiranstva.
Pisac Zlata Bojović predstavila je publici svoju knjigu "Andrić u Dubrovniku".
Ona je navela da Andrić nikada nije previdio da su stari Dubrovčani govorili istočno-hercegovačkim srpskim jezikom, da su Pelješac i Ston srpska zemlja i da su se neki od likova velikog Marina Držića zaklinjali na Svetoga Savu.