TREBINJE - Jovan Dučić je jedno od najznačajnijih imena srpskog pjesništva i nije se zaustavio dok nije postao ono što je sam sebi zadao – knez pjesnika.
Ovo je na završnoj svečanosti "Dučićevog dana" u Trebinju istakao Matija Bećković, na večeri posvećenoj njemu, podsjetivši da se dugo vremena ova pjesnička manifestacija nije smjela nazivati po Dučiću, a kada se svojevremeno on sam svojevremenu pojavio na toj svečanosti - to se smatralo incidentom.
"Ali, Tebinje se, kao obretanje glave cara Lazara, preobrazilo, zamenilo je Cetinje, a lirski Njegoš – Jovan Dučić, danas je u Gračanici koja je zamenila kapelu na Lovćenu", podsjetio je Bećković.
"On je sebe poistovetio sa grofom Savom Vladislavićem i bilo mu je malo da bude ambasador srpskog kralja. I svoj rodni grad je pravio naknadno, pa je trebinjsku tvrđavu ukrašavao skulptrama, topovima, ukrasima i ornamentima, da bude logično da se jedan takav raskošni renesansni pesnik tu rodio. Dučić je za čitav jedan vek unaprijedio srpski jezik i u antologiji Bogdana Popovića, bio je zastupljen s najviše pesama", kazao je Bećković i poručio da "Dučićev dan" nije samo njegov, nego svih koji vole poeziju.
Miroslav Maksimović, pjesnik i esejista, dobitnik "Dučićeve nagrade" i uvodničar večeri, rekao je da je Matija Bećković ušao u tradiciju srpskog jezika.
"Imamo guslare koji su stvorili narodnu epiku, imamo autore lirskih bisera, Njegoša koji je narodno stvaralaštvu uzdigao i potvrdio u novom veku, zatim imamo narodog pesnika Zmaja u drugoj polovijni XIX veka, Desanku Maksimović u drugoj polovini XX veka, a danas, u XXI veku, imamo narodnog pesnika Matiju Bećkovića", naveo je Maksimović i dodao da je ovo veče plod saradnje tvrđave Golubački grad i ustanova kulture Trebinja i srpske Hercegovine.
Tradicionalna kulturna manifestacija "Dučićev dan" završena je na Blagovijesti, dan smrti Jovana Dučića, kada je, u 9.00 časova, u Hercegovačkoj gračanici, služena liturgija i pomen velikom pjesniku.