Književnost

Pratite nas na Google news

Milan Milošević o novitetima "Atributa": Svjetska književnost krijepi

Milan Milošević o novitetima "Atributa": Svjetska književnost krijepi
Foto: N.N. | Milan Milošević o novitetima "Atributa": Svjetska književnost krijepi
Milan Rakulj

BANJALUKA - Tri romana velikana svjetske književnosti "Sam" Juhanija Aha, "Tri lopova" Umberta Notarija i "Crna Indija" Žila Verna upravo su objavljena u Biblioteci "Atribut", ediciji Izdavačke kuća "Besjeda" i časopisa "Srp", koja ovih dana slavi mali jubilej - dvije godine postojanja.

Za te dvije godine u pomenutoj ediciji objavljeno je ukupno 14 naslova, što je bio dovoljan povod da o Biblioteci "Atribut" za "Nezavisne" govori njen urednik Milan Milošević.  On je ujedno pričao i o planovima te izlaženju iz "ilegale".

"Duh svjetske književnosti krijepi konzumente i on nam je nasušna potrebna u ova vremena, 'koronarna' i umrtvljena. Veće, poznatije i priznatije izdavačke kuće okreću se bombastičnim imenima i grandioznim naslovima, zaboravljajući na dostojanstvo koje izdavač mora sačuvati u odnosu prema kupcu pa neukusno kite korice paratekstovima. Mi smo se odlučili za 'pošteniju' varijantu, za jednostavnu koricu manje poznatih naslova velikih autora", ističe Milošević.

Milošević napominje da se tri nova naslova ne razlikuju mnogo od prethodnih.

"Roman 'Sam' finskog velikana Juhanija Aha je intimni roman o ljubavnom razočaranju jednog intelektualca. Prvi put je preveden na srpski jezik, a ovo je ujedno i premijera ovog autora u regionu. Iako je u pitanju najpoznatiji finski književnik, čak 12 puta nominovan za Nobelovu nagradu za književnost, tek je nama palo u zadatak da ga predstavimo drugačijeg izraza željnoj publici", otkriva Milošević. Urednik "Atributa" se osvrće i na Notarijev naslov "Tri lopova".

"Nemojte pomisliti da je u pitanju pseudonim nekog našeg satiričara koji se odlučio na ismijavanje trenutne situacije u BiH (svaka sličnost je plod puke koincidencije). Ova skaska o lopovima otkriva nam izuzetno talentovanog (i u domovini) skrajnutog pisca, čiji je rad anatemisao, ni manje ni više, vatikanski kler. Da, dobro ste pročitali. Umberto Notari, pisac bestselera u Musolinijevoj Italiji, iznošenjem u javnost priča koje su se 'ispod žita' prepričavale, ušao je u indeks zabranjenih pisaca u Vatikanu", govori Milošević, dodajući da bi s gledišta savremenog čovjeka ovaj "osvježeni" prevod, inače i jedini ovog pisca kod nas, mogao biti izuzetno značajan, kako za čitaoce tako i za proučavaoce književnosti. Milošević je predstavio i manje poznat Vernov naslov.

"Trošiti riječi na najčitanijeg francuskog pisca svih vremena i pokušaj da se o istom kaže nešto novo i pronicljivo smatram gubljenjem vremena. Ovaj roman je saga o ljudima koji žive u škotskim rudokopima i pokušavaju stvoriti sopstveni 'crni' radnički raj", napominje Milošević.

U slučaju da se Sajam knjige u Beogradu održi polovinom decembra, kako dodaje Milošević, pomenuti naslovi biće predstavjeni na njemu i to s novim, 15. naslovom, koji bi trebalo da bude objavljen prije kraja godine.

"Naša neumornost se mora nagraditi. Ako ne već dobrim honorarom, onda makar osmijehom zadovoljnog čitaoca. Još nismo dovoljno poznati široj publici zato što smo žrtve ovog sistema 'član si moje sekte, moj si rođak' i slično. Knjižare i ulični prodavači nas vole ucijeniti svojim uslovima, a mi, kako bismo to izbjegli, mimoilazimo ih, što nas i čini nekom vrstom ilegalaca. Zasad se osvrćemo na internet, sajmovsku i promotivnu prodaju", zaključuje Milošević.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije