STOKHOLM - Američka pjesnikinja Luiz Glik dobitnica je Nobelove nagrade za književnost za 2020. godinu, saopštila je danas Švedska akademija, a u obrazloženju se navodi da je nagradu dobila za njen nepogrešivi poetski glas koji strogom ljepotom čini individualno postojanje univerzalnim.
Nova dobitnica najprestižnijeg priznanja iz svijeta književnosti, punog imena Luiz Elizabet Glik, rođena je 1943. godine u Njujorku i potiče iz porodice mađarskih Jevreja. Pohađala je koledž "Sara Lorens" i Kolumbijski univerzitet. Izjašnjava se kao zastupnica objektivističke poetike, nastale tokom tridesetih godina prošlog vijeka, čiji su glavni predstavnici bili Luis Zukovski, Čarls Reznikov, Džordž Open i Karl Rakosi. Prateći ovu poetiku ona tretira pjesme kao predmete, naglašavajući ozbiljnost, inteligenciju i pjesnikovu sposobnost da pronicljivo posmatra svijet tako što upotrebljava obične, svakodnevne riječi. U eseju "Dokaz i teorije" navodi kako zastupa poeziju koja se približava tišini i graniči s iščeznućem.
Njene najznačajnije zbirke su: "Seoski život", "Averno", "Sedam doba", "Vita nova", "Zemlje pašnjaka", "Divlji iris", "Ararat", "Ahilejev trijumf". Dobitnica je mnogih priznanja kao što su Nagrada nacionalne kritike, Nagrada akademije američkih pjesnika, Gugenhajmove stipendije, a njena zbirka "Divlji iris" nagrađena je Pulicerovom nagradom za poeziju 1993. godine. Laureat je Biblioteke američkog kongresa 2003. i 2004. godine. Živi u Kembridžu, država Masačusets.
Inače, ova pjesnikinja je od tadašnjeg predsjednika Baraka Obame dobila i Nacionalnu humanitarnu medalju za 2015. godinu, a uz Nobelovu nagradu za književnost ove godine biće joj isplaćen i novčani iznos od 1,1 milion dolara.
Zanimljivo je da je ova pjesnikinja uoči proglašenja ovogodišnjeg laureata na kladionicama imala šansu 1:25 za nagradu, isto kao i američki pjesnik srpskog porijekla Čarls Simić. Ono što upada u oči, međutim, jeste činjenica da su ljudi iz kulture prognozirali da će ovogodišnji dobitnik biti neko ko neće izazivati kontroverze poput prošlogodišnjeg laureata Petera Handkea.
Bjern Viman, urednik kulturne rubrike jednog od najuticajnijih švedskih dnevnika "Dagen niheter", smatrao je da je prošla godina bila primjer kako ne treba da radi Švedska akademija.
"Odluka da je dodijele Handkeu uslijedila je samo godinu nakon one kada im je striktno bilo zabranjeno da dodijele nagradu. Siguran sam da su bili svjesni kolosalne kontroverze kakvu će izazvati, kao što i jesu, i koja je samo još više produbila krizu u Švedskoj akademiji. To je važno imati na umu kad je riječ o ovogodišnjoj dodjeli, jer će, rekao bih, posegnuti za nekim sigurnim rješenjem", rekao je Viman za britanski "Guardian" uoči ovogodišnje dodjele Nobelove nagrade, pretpostavljajući da će nagrada biti dodijeljena "autorki koja nije iz Evrope i koja u javnosti istupa pametno u političkom i ideološkom smislu, sasvim suprotno od Handkea". Iako su njegove favoritkinje bile Džamejka Kinkejd i En Karson, možemo reći da se njegova prognoza obistinila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.