Knjige su oduvijek bile jedna od najboljih stvari koje možete pokloniti svojim najbližima, a uz omiljene klasike, koji će biti vrijedan dodatak svakoj kućnoj biblioteci, 2019. godina je, kao godina u kojoj smo se opet vratili čitanju, istakla nekoliko odličnih bestselera. I dok smo neke otkrivali kroz filmove i serije koji su ih ekranizovali, drugi su pažnju plijenili svojim predivnim koricama, neočekivanim zapletima i pričama koje se čitaju u jednom dahu.
"Dobra kći" - Karin Sloter
Kritika ovaj roman naziva najboljim romanom Karin Sloter dosad. Snažna, napeta i emotivna priča o porodičnim tajnama i krivici, osvojiće čitaoce već prvim stranicama. Prije 28 godina bezbrižan život u malom gradu za Samantu i Šarlot Kvin prekinut je brutalnim napadom na njihov dom. Majka im je ubijena pred očima, a otac Rasti, poznati i ozloglašeni advokat, uvijek će osjećati krivicu zbog tog napada. Nakon te noći, njihova porodica ostaće nepovratno slomljena, trpeći mučne posljedice i mnoga nerazjašnjena pitanja. Danas je Šarlot odrasla žena, dobra kći koja je slijedila očeve stope i postala dječji branilac. I dok novi talas nasilja potresa njihov gradić Pajkvil, Šarlot je uvučena u novu noćnu moru. Ne samo da je svjedok pucnjave u srednjoj školi, već je taj događaj u njoj probudio sjećanja koja je godinama pokušavala potisnuti. No, čini se da šokantne tajne o događaju koji je uništio njihovu porodicu ne mogu ostati skrivene zauvijek.
"Danijel Štajn, prevodilac" - Ljudmila Ulicka
"Prihvaćen od publike i kritike širom svijeta, "Danijel Štajn, prevodilac", po mišljenju mnogih, najznačajniji je ruski roman našeg vremena.
Priča o nevjerovatnom životnom putu poljskog Jevreja Danijela Štajna, koji tokom Drugog svjetskog rata svoje sunarodnike spasava radeći kao prevodilac za Gestapo, temeljena je na stvarnim događajima i puna je čuda - čuda vjere i čuda ljudskosti.
Jer, i kad izbjegava smaknuća i pridružuje se partizanima, i kad prelazi na katoličanstvo i odlazi u Izrael, gdje obnavlja drevnu Jakovljevu crkvu - Danijel Štajn junak je samo zato što je čovjek: jedinstven i pun protivrječja. A upravo tu - u iskazivanju svega što jesmo - do izražaja dolaze mudrost i književno umijeće Ljudmile Ulicke.
"Budni u pet" - Robin Šarma
Life stručnjaci i coachi preplavili su društvene mreže. Međutim, malo je onih koji su proveli više od 20 godina živeći svoj princip da bi ga konačno predstavili u knjizi koja je gotovo instantno postala bestseler.
Robinu Šarmi to je pošlo za rukom. Svjetski poznati stručnjak za liderstvo u književnom hitu "Budni u pet", predstavio je metodu koja je mnogima promijenila živote. To je priča o dvoje ljudi koji, u eri kad je mobilni telefon postao glavno sredstvo komunikacije, samo streme miru i produktivnosti. Njihovi životi mijenjaju se kad upoznaju čovjeka čiji stavovi graniče s nečim njima nezamislivim - ludošću. U tom kontrastu oni upoznaju sebe, vlastitu slobodu i pomjeraju granice koje su ih kočile. Šarma pritom nije napisao roman, već se radi o vodiču za život. Posebnost njegovog djela leži u tome što ima likove kroz koje autor oslikava poentu svega.
"Žene koje kupuju cvijeće" - Vanesa Montfort
U malom naselju u centru Madrida, prepunom pozorišta i galerija, u kojem žive moderni ljudi različitog kova, a arheolozi tragaju za Servantesovim kostima, u cvjećari poetskog imena "Anđelov vrt", kod tajnovite Olivije, pet žena kupuje cvijeće. No nijedna ga ne kupuje za sebe: jedna za svoju tajnu ljubav, druga za kancelariju, treća da ga slika, četvrta za klijente, a posljednja za pokojnika.
To su:
Marina - pati od sindroma suvozača: izgubljena je jer je ostala bez kapetana svog života.
Kasandra - njen hendikep je što je superžena: važniji joj je profesionalni uspjeh od privatnog.
Gala - čvrsto zastupa uvjerenje: žena danas ima sva prava, osim da stari.
Aurora - istinska je Trpiružica: što je više boli, to je zaljubljenija.
Viktorija - odlučila je da bude sve: najbolja majka, najbolja radnica, najbolja kći, dakle, svemoćnost je njen sindrom.
"Žene koje kupuju cvijeće" je zabavna, romantična i uzbudljiva priča o prijateljstvu pet potpuno različitih žena i njihovoj potrazi za nezavisnošću i ostvarenjem snova. Roman je pitak za čitanje, a dubok za promišljanje.
"Bukača" - Martina Mlinarević
Po riječima autorke, "Bukača" je izašla u javnost s vrlo velikim odjekom.
"Pisana je u nekoj mojoj tišini. Zapravo, pisana je protekla dva mjeseca u Sarajevu. Željela sam cijelu ovu priču da zaokružim ovom knjigom, budući da je protekla godina za mene bila, koliko teška i turbulentna toliko i prekrasna. Mene je izliječio odnos s mojim čitateljima, koji su mi pomogli kada je bilo najteže", kazala je Mlinarevićeva.
Autorka je naglasila da je "Bukaču" bilo teško i napisati i preživjeti, "ona je opomena i testament".
"To je roman o nemirenju i biranju sebe i svoje sreće ispred svih i usprkos svemu. To je moj krik protiv nasilja svake vrste, protiv turobnog patrijarhizma, ugnjetavanja, šikaniranja, stigmatizacije. To je želja da se djevojčice sutrašnjice, posebno one ponikle na tim uskogrudnim meridijanima naših balkanskih žlibina, usude misliti svojom glavom, uprkos svemu, da biraju svoje izbore ma šta koštalo i da žive život samo po vlastitoj mjeri", kazala je Mlinarevićeva.
"Schindlerov lift" - Darko Cvijetić
Darko Cvijetić do romana "Schindlerov lift" bio je poznat i priznat kao pjesnik i pozorišni radnik. Crveni soliter, u koji je smještena radnja knjige, kritika će nazvati mjestom koje u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman "Schindlerov lift" u cjelini proglasiće onim koji nosi težinu deset tomova najbolje literature.
"Oko 23 godine mi je trebalo od aorte do usta da prevalim i napišem ovaj roman. Moram kazati da me ovaj roman ubijao izlazeći iz mene", kazao je Darko Cvijetić.
"Schindlerov lift" je specifično djelo zbog ljubljenosti lirskih i proznih elemenata, a pisac u njemu vješto opisuje predratna i ratna zbivanja u Prijedoru. Za ovo djelo posebno je interesantno kako autor sva dešavanja u njemu povezuje s crvenim liftom u jednom od prijedorskih solitera.
"Toliko zla ima gdje god da se osvrnemo. Svi smo mi junaci ko zna kojih romana. U njemu je vrlo malo fikcije, a više od 90 odsto su stvarni događaji i stvarna imena", istakao je Cvijetić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
