BANJALUKA - Panel-diskusija "Problemi izdavaštva u Republici Srpskoj i Republici Srbiji" održana je danas na 26. Međunarodnom sajmu knjige u organizaciji "Glasa Srpske", a o pomenutoj temi govorili su Berislav Blagojević, književnik i bibliotekar, i Boris Maksimović, izdavač i putopisac.
Iako je kao učesnik bio najavljen i Mladen Vesković, književnik iz Srbije, on se nije pojavio na panel-diskusiji, pa je moderatorka programa Aleksandra Rajković govorila sa učesnicima iskuljučivo o problemima izdavaštva u Republici Srpskoj, koji su, vjerujemo, u dobu pandemije slični kao na ostalim prostorima bivše Jugoslavije. Blagojević i Maksimović govorili su o izdavaštvu, ali i o ostalim problemima vezanim za plasman knjige u ovom vremenu.
"Ja nisam izdavač, ali sam autor i znam koliko je meni prošlogodišnje zatvaranje smetalo i poremetilo planove koje sam imao vezane za promotivne aktivnosti knjige za djecu 'Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru' i zbirke priča 'Monument'", istakao je Blagojević, inače zaposlen u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. Stoga je govorio i o izdanjima ove institucije.
"U svakom slučaju, biblioteci gdje radim i uređujem neka izdanja koja smo publikovali i meni lično znači ponovno otvaranje sajmova, jer mi svoja izdanja obično promovišemo na ovakvim mjestima. Prošle godine nismo ništa radili po tom pitanju, odlagali smo neke stvari za ovu godinu misleći da će biti nešto povoljnija situacija. Ovo ljeto smo nešto i uspjeli. 'Izabrana djela Svetozara Ćorovića' u tri toma smo uspjeli tempirati za ovaj sajam, a nadamo se da će biti održan i Sajam knjige u Beogradu, gdje planiramo da idemo", istakao je Blagojević, dodajući da izdavačima i organizatorima sajmova zasigurno nije bilo ugodno u svim online zumovima i ostalim varijantama koje su se plasirale prošle godine i zimus.
Boris Maksimović takođe je naveo da je održavanje sajma jako dobra stvar.
"Najavljeni su sajmovi u Beogradu i Zagrebu, biće i u Podgorici. Sajmovi su odlični. Svi izdavači su se u doba pandemije fokusirali na internet prodaju i oni koji nisu imali veb-šopove u posljednjih godinu dana su ih razvili. Mi smo od samog početka imali veb-šop i to nas je izvuklo. Pored toga, fokusirali smo se na mini-događaje i male sajmove u Šamcu, Derventi", istakao je Maksimović, inače vlasnik izdavačke kuće "Imprimatur". Kada je bilo prvo zatvaranje, dodao je on, desio se veliki skok prodaje putem intrerneta.
"Problem je što je tu bilo nekih nuspojava od kojih neke jesu vezane za pandemiju, a neke nisu. Kao rezultat velikih gubitaka na svim poljima i u svim branšama došlo je do velikog pada javnih prihoda, a prva na udaru je bila kultura. Bibliotekama su smanjeni fondovi, a mnoge biblioteke su zbog toga nama otkazale pakete na pretplatu širom Republike Srpske. Takođe, pošte su ove godine promijenile režim slanja. Poštarina za inostranstvo nije poskupjela, nego se mora slati preporučneno, a to je dosta skuplje", naveo je Maksimović, precizirajući da je poštarina za slanje knjiga za Hrvatsku bila osam KM, a sad je 18 KM, dok je za Srbiju bila 4,50 KM a sad je 10 KM. Maksimović je otkrio i da su naši fondovi za izdavaštvo loši, ne samo u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, nego i u odnosu na Federaciju BiH.
Za razliku od krize u fondovima, svjedoči Makimović, kriza pisanja nije prisutna.
"Završavamo plan za narednu godinu, imamo više knjiga nego što smo planirali. Ljudi su se raspisali, ne manjka rukopisa, ali razoružava me činjenica da nam stiže mnogo knjiga poezije, a poezija se najslabije prodaje. Pjesnički rukopisi prevladavaju", zaključuje Maksimović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
