Književnost

Međunarodni dan maternjeg jezika: Veliki smo koliko čuvamo svoj jezik

Međunarodni dan maternjeg jezika: Veliki smo koliko čuvamo svoj jezik
Foto: Velibor Tripić | Obilježen Međunarodni dan maternjeg jezika u NUB RS

BANJALUKA - Moram se resetovati. Najradije bih se čekirao u neki ol-inkluziv hotel i bindžovao serije i viralne klipove influensera i jutjubera. Međutim, ne mogu sebi to priuštiti, jer nisam ni biznismen ni selebriti. Nemam gard nekakvog barda, nemam džet-set bekgraund koji bi mi osigurao dil da živim kraljevski. Moraću da se zadovoljim bekpekingom. Baj d vej, to je sasvim fajn, ne treba zbog toga biti hejter.

Ovaj tekst učenici banjalučke Gimnazije imali su zadatak da prevedu sa hibridnog srpskog na standardni književni i na arhaični srpski jezik danas na radionici održanoj u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika.

Radionicu je vodila Branka Kukić Ljubojević, profesorica srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji, a učenici su se odlično snašli, možda baš iz razloga što većina njihove generacije u svakodnevnom govoru uveliko koristi gorenavedene riječi.

Međunarodni dan maternjeg jezika svakog 21. februara od 1999. godine obilježava UNESCO na prijedlog Bangladeša, s ciljem da ukaže na značaj maternjeg jezika i njegove jezičke i kulturne različitosti.

Stručnjaci su saglasni da je posljednjih godina najveći problem jezika malobrojnih naroda, u koje uključujemo i srpski jezik, uvođenje velikog broja "engleština" i tuđica umjesto najčešće zvučnih riječi iz maternjeg jezika.

Profesorica Branka Kukić Ljubojević kazala je da je srpski jezik odgovornost svakog pojedinca koji ga govori, a ne isključivo institucija.

"Srpski jezik i ostali manji jezici su izloženi uticaju engleskog jezika, s obzirom na razvoj informatičkih tehnologija. Sve češće se u našem okruženju govori o ugroženosti jezika i ćirilice, međutim ne vidim tu ugroženost, osim u nekim ličnim odlukama da pišemo latinicom ili da koristimo riječ ivent umjesto događaj, ili lajk umjesto sviđanje ili dopadanje", istakla je profesorica Ljubojević.

Radionici je prisustvovala i Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske, koja je tom prilikom poručila da je veoma značajno njegovati srpski jezik.

"Na nama je da njegujemo ono što je Vuk Karadžić kao reformator srpskog jezika govorio, da smo onoliko veliki narod koliko čuvamo svoj jezik i da, ukoliko nemamo jezik i pismo, narod će nestati i izgubiti se. Prema procjenama stručnjaka, očekuje se da u svijetu do 2050. godine nestane oko 90 odsto sadašnjih svjetskih jezika. Veliki je zadatak pred nama, treba da njegujemo srpski jezik i naše pismo", istakla je Trivićeva.

Suzana Pešević Stojanović, bibliotekarka u NUB RS, ovom prilikom obratila se novinarima istakavši da su društvene mreže dobar primjer koji pokazuje da se svi trude da što manje vremena potroše kako bi što više rekli.

"Odlučila sam da otvorim jednu stranicu na Instagramu gdje se najviše bavim jezičkim, odnosno pravopisnim greškama, ali isto tako i zanimljivostima i kada je u pitanju etimologija riječi i generalno leksika srpskog jezika. Ova stranica pokazuje da ljudi najčešće ne razmišljaju o jeziku, naročito kada ga pišu. Svuda vlada ekonomija, pa tako i u jeziku. Ljudi se trude da potroše što manje vremena kako bi rekli što više riječi. U pojedinim situacijama to je korisno i dobro, ali u većini situacija strada jezik", rekla je Stojanovićeva, navodeći primjer kako korisnici društvenih mreža pišu "nzm" umjesto "ne znam", iako je za pravilnu upotrebu jezika potrebno ukucati samo nekoliko slova više. Na svijest o jeziku, zaključila je, može se i te kako uticati osvješćivanjem naročito mladih naraštaja.

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske na kraju radionice, ovaj put posvećene tuđicama u maternjem jeziku, učenicima s najboljim prevodom teksta iz uvoda uručila je prigodne poklone.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije