BANJALUKA - Čovječanstvu nedostaje razum. Na ovom svijetu nema pravde i ne može je biti, jer pravde, kako su govorili stari Grci, ima samo među jednakima. Svijet podijeljen na narode, gdje su jedni malobrojni, jedni mnogobrojni, jedni materijalno zbrinuti, dok u isto vrijeme jedni žive u siromaštvu, ne poznaje pravdu.
Neka viša pravda stoga je da danas više ljudi umire od prejedanja nego od gladi. Naravno, viša pravda je i ta što smo svi smrtni. Svako ko je nastao taj će i nestati. Mnogi moćnici koji su hodali ovom planetom pola čovječanstva bi pobili samo da oni vječno žive, ali to naprosto nikad nije, niti će ikad biti moguće. S druge strane, narod u našim ruralnim krajevima, negdje od Zlatibora prema Crnoj Gori, govorio je da je srećna samo ona porodica u kojoj niko tri stotine godina nije umro. Kako je moguće da postoje takve porodice?
Po shvatanju naših ruralaca, tužna iliti istinska smrt je samo ona koja dolazi prije vremena. Kada Bog i biologija obave svoj posao, kada čovjek ostari i odumru mu ćelije, onda je smrt nešto najprirodnije i sastavni je dio života. Ako je pokojnik još za svoga vijeka radio ono što je volio i bio zadovoljan sobom, ako je pred punim izlogom gledao, a nije mu trebalo ništa, onda je život koji je živio bio vrhunsko zadovoljstvo.
Ovo su samo kratke crte "Posljednjeg časa profesora Levajca", kako je nazvan video-snimak iz 2016. godine, koji je javnost prvi put vidjela juče u punoj koncertnoj sali Kulturnog centra Banski dvor na komemoraciji uvaženom profesoru i književniku Tihomiru Levajcu. Kako sa Levajčevom ličnošću ništa nije bilo uobičajeno, tako ni komemoracija održana njemu u čast nije bila obična. Događaj je započeo pomenutim polučasovnim video-snimkom koji je zapravo intervju Levajčeve kćerke Nataše sa njenim ocem.
Tiho, Tile, Levi, Profesor, kako su ga sve zvali, tako je sa video-snimka odgovarao na neka od ličnih i suštinskih pitanja postojanja čovjeka, a puna sala njegovih poštovalaca još jednom imala je priliku da uživa u vrhunskom predavanju. Levajac je poručio da nema želja u tome kako da ga ljudi pamte, ali je naglasio i da očekuje da ga svako pamti onako kako je zaslužio - djeca i unuci onako kako se pokazao kao otac i djed, bivši učenici onako kako se pokazao kao profesor, a njegovi čitaoci - koliko je vrijednog ostavio u svom djelu.
O njegovom liku i djelu nakon prikazanog video-snimka govorila je Vita Malešević, direktorica banjalučke Gimnazije, u kojoj je Levajac radio pune tri decenije.
"Mi prosvjetni radnici u školi provedemo gotovo cijeli svoj životni vijek. Od sedme, odnosno sada od šeste godine života, pa do penzije samo mijenjamo mjesta. Prvo smo đaci, onda studenti, pa učitelji ili nastavnici ili profesori. Kroz naše živote prolaze hiljade ljudi i mi njih bar za trenutak obasjamo. Koliko smo i da li smo uopšte bili bitni u tim životima znamo po pričama, legendama i u ovakvom trenutku - trenutku smrti", navela je Maleševićeva, istakavši da je Tihomir Levajac bio poseban tip profesora koji je često išao ivicom dozvoljenog da bi u učenicima isprovocirao i izvukao najbolje što je mogao.
O Levajčevom književnom djelu ispred Udruženja književnika Republike Srpske više je rekao književnik Mirko Vuković.
"Levi je živio kako je pisao da je živio stari hrast - jednom nogom u sadašnjosti, a drugom u bezvremenju. A baš kao njegov pisac iz romana 'Mašta, taština i ništa' poznavao je stotinu nijansi samoće, a samo jednu slobodu i ta jedna nijansa činila je Levajca izuzetnim i neponovljivim. Ta ga je nijansa razlikovala od mora drugih ljudi i onda je bila njegova ulaznica u red povlaštenih. Jeste li vidjeli još jednog takvog? Levog niste mogli da svrstate ni u jednu kategoriju, niste ga mogli pronaći pored ovog ili onog, nego samo na višoj galeriji gdje nas iz zasebnih loža posmatraju zasebni i samo svoji", zaključio je Vuković, a o Tihomiru Levajcu govorili su još i njegovi bivši učenici iz prve i druge generacije Dragutin Ilić i Nedeljko Milaković. Komemoraciju je vodio Zoran Šimunović.
Sahrana će biti obavljena u Levajčevim rodnim Kačulicama, kod Čačka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
