Književnost

Ozrenka Đurić-Radulović za "Nezavisne": Za Čučka je poezija bila život sam, a život poezija

Ozrenka Đurić-Radulović za "Nezavisne": Za Čučka je poezija bila život sam, a život poezija
Foto: N.N. | Ozrenka Đurić-Radulović za "Nezavisne": Za Čučka je poezija bila život sam, a život poezija

Ozrenka Đurić-Radulović, direktorica Narodne biblioteke "Branko Čučak" iz Han Pijeska, jedno je od najzaslužnijih lica jer je uspomena na književnika Branka Čučka danas izuzetno živa i jer je Čučkova poezija jedan od parametara mladim pjesnicima u Republici Srpskoj i mnogo šire.

Da je živ, Branko Čučak bi danas napunio 71 godinu, no sudbina pjesnika bila je drugačija. On i njegova boemija sa nama nisu više od deset godina, ali njegovo djelo jeste. Više o tome za "Nezavisne" govorila je direktorica biblioteke koja nosi Čučkovo ime i organizatorka književnih susreta koji čuvaju uspomenu na ovog izuzetnog književnika.

NN: Koliko je danas živa uspomena na Branka Čučka u našoj kulturi?

ĐURIĆ-RADULOVIĆ: Branko Čučak je za života bio skrajnut ne samo zato što je živio boemski i što je svoju umjetnost stavljao iznad praktičnih stvari života, već i zato što je bio ispred svoga vremena. Poezija je za njega bila život sam, a život poezija.  Njegova poezija je bila neshvaćena. Vrijeme će pokazati veličinu i snagu Čučkove poetske riječi. Misija Narodne biblioteke koja nosi njegovo ime je da doprinese rasvjetljavanju  vrijednosti Brankovog djela, čuvajući tako uspomenu na njega.

NN: Iza Narodne biblioteke "Branko Čučak" je jedanaest susreta posvećenih ovom književniku. Na tim susretima mogu Vam pozavidjeti mnogo veći gradovi od Han Pijeska. Možete li nas podsjetiti kako je sve počelo i reći koja su najznačajnija imena koja su dolazila na ovu književnu smotru?

ĐURIĆ-RADULOVIĆ: Prvi "Čučkovi književni susreti" održani su u martu 2009. godine. Može se reći da manifestacija ima svoju predistoriju jer je biblioteka još za Brankovog života afirmisala njegov rad u našoj sredini, organizujući mu večeri poezije i gostovanja, a njegov lični odnos prema biblioteci je bio emotivan i prisan. To se pokazalo i kada je Branko za života  odlučio da svoj legat ustupi upravo biblioteci. Za ovih jedanaest godina u programu "Čučkovih književnih susreta" učestvovali su mnogi pjesnici, književni kritičari, istoričari književnosti, estetičari, filozofi, mislioci,  stvaraoci u oblasti muzičke i pozorišne umjetnosti. Besjede i sjećanja na Branka Čučka govorili su Branko Brđanin Bajović, Milan Radulović, Rajko Petrov Nogo, Milisav Savić, Stevan Tontić, Duško Pevulja, Dara Sekulić, Ranko Risojević, Dragan Danilov, Želidrag Nikčević, Nenad Grujičić, Anđelko Anušić, Jovan Delić, Vasa Pavković, Emil Vlajki, Miro Petrović, Rajko Lukač, Dragan Dragić, Goran Mihajlović, Radomir Uljarević, Zoran Kostić.  Posebnu zahvalnost biblioteka duguje Branku Brđaninu za izuzetan doprinos i pomoć u osmišljavanju koncepcije "Čučkovih književnih susreta" kao i u njihovoj realizaciji.

NN: Nagrada "Branko Čučak" se dodjeljuje za prvu knjigu pisanu u bilo kojem žanru u kojem se okušao Branko Čučak.  Da li mladi književnici danas vjeruju nagradama i po čemu je ova izuzetak?

ĐURIĆ-RADULOVIĆ: Nagrada "Branko Čučak" je za sve naše laureate bila veliki podsticaj u njihovom radu, nagrađene knjige nisu bile samo njihovi književni pokušaji nakon kojih su prestali da stvraju, već dokaz  talenta i stvaralačkog potencijala koji su oni nastavili da razvijaju. Zato se naši mladi laureati rado vraćaju svakim novim "Čučkovim književnim susretima". Osnovni kriterijum za dodjelu  nagrade "Branko Čučak" je da knjiga mora biti prvo objavljeno djelo autora i da mladi autor ispolji ono što je bio znak prepoznavanja Branka Čučka, a to je da ide ispred svog vremena.

NN: Pjesme Branka Čučka po njegovoj smrti uvrštene su u antologiju srpskog pjesništva na njemačkom jeziku. O kakvoj se antologiji radi?

ĐURIĆ-RADULOVIĆ: Riječ je o Antologiji srpske poezije druge polovine 20. vijeka, koja je pod naslovom "Deset deka duše" objavljena u Lajpcigu  2011. godine. Prevodilac i priređivač antologije je njemački pisac Robert Hodel, koji je odabrao 28 srpskih pjesnika rođenih između 1940. i 1960. godine. Svaki pjesnik je zastupljen sa po sedam pjesama, a na prvom mjestu u antologiji nalazi se Branko Čučak, sa sedam pjesama iz njegovih različitih zbirki.  

NN: Štampali ste sabrana djela Branka Čučka. Jeste li zadovoljni distribucijom knjiga i postoji li potreba za novim izdanjima?

ĐURIĆ-RADULOVIĆ: Sudeći po interesovanju za djela Branka Čučka na sajmovima knjiga u Beogradu i mnogim promocijama, ona bi do sada doživjela barem još jedno izdanje.  Primjera radi, na Sajmu knjiga u Beogradu 2012. godine prvi tom Brankovih djela "Poezija" bio je najtraženija knjiga iz Republike Srpske, za šta je biblioteka dobila priznanje Povelja uspjeha. Ali Narodna biblioteka "Branko Čučak" nema autorska prava za izdavanje Čučkovih djela.  Prvo njihovo izdanje omogućila nam je opština Novi grad, Sarajevo, koja nam je prenijela autorska prava na pet godina, ali ne u komercijalne svrhe. Uvijek smo bili zahvalni opštini Novi grad na razumijevanju i spremnosti da nam pomogne, jer smo uspjeli da Čučkova djela sakupimo, priredimo i  štampamo kao jedinstvenu cjelinu od pet tomova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije