Septembar je donio nekoliko zanimljivih književnih noviteta, od priče o svijetu u kojem tehnologija može da "vrati" preminulu osobu, preko misterioznog nestanka žene nakon slučajne zamjene telefona, do romana smještenog u homoljske šume i memoara Žizel Peliko (Gisèle Pelicot).
Među novim izdanjima izdvojili smo pet knjiga veoma različitih žanrova i tema. Tu su japanska naučna fantastika i porodična drama, misterija digitalnog identiteta, postapokaliptična satira, priča inspirisana starim vjerovanjima i jedna od iščekivanijih autobiografskih knjiga godine.
"Duboko u sebi" – Keićiro Hirano
Japanski pisac Keićiro Hirano (Keiichiro Hirano), autor romana "Neki čovjek", u knjizi "Duboko u sebi" vodi čitaoca u blisku budućnost Japana.
U tom svijetu tehnologija omogućava stvaranje virtuelne verzije osobe koja više nije živa. Ona može da sačuva njen glas, navike, sjećanja, pa čak i fizički izgled.
Ipak, tehnologija je samo polazište za mnogo intimnija pitanja: koliko zaista poznajemo ljude s kojima živimo, šta ostaje od čovjeka nakon smrti i može li digitalna kopija nekoga koga smo izgubili zaista ublažiti gubitak.
Hirano kroz porodičnu priču govori o ljubavi, usamljenosti, identitetu i granicama ljudske bliskosti.
"Ja sam Roman Monije" – Delfin de Vigan
Novi roman francuske spisateljice Delfin de Vigan (Delphine de Vigan) počinje gotovo bezazlenom greškom.
Četrdesetsedmogodišnji samohrani otac Tomas i nepoznata žena Roman Monije (Romane Monnier) tokom večeri u baru slučajno zamijene mobilne telefone.
Kada se sljedećeg dana čuju kako bi ih vratili, Roman mu kaže da zadrži njen telefon, daje mu šifru i potom nestaje.
Tomasu ostaje uređaj prepun poruka, fotografija, bilješki, audio-snimaka i istorije internet pretraga. Malo-pomalo, pred njim se otvara život žene koju gotovo uopšte ne poznaje.
Ali što više pokušava da sazna šta joj se dogodilo, njena priča sve više počinje da ga suočava s vlastitom prošlošću.
Roman tako postavlja vrlo savremeno pitanje – koliko danas možemo saznati o čovjeku samo na osnovu njegovog telefona i koliko, uprkos ogromnom digitalnom tragu koji ostavljamo, ipak može ostati potpuno skriveno.
"Rupe" – Andrej Blatnik
Slovenački pisac Andrej Blatnik u romanu "Rupe" zamišlja svijet nakon katastrofe koja je opustošila površinu.
Glavni junak izlazi iz skloništa i sa svojim spasiocem kreće u neobičnu misiju – pokušati spasiti svijet umjetnošću.
Međutim, "rupe" nisu samo bunkeri u kojima su ljudi preživjeli. One predstavljaju i informacione mjehure, ideološke rovove, praznine u kolektivnom sjećanju i svjetove koje ljudi grade oko sebe kako bi izbjegli stvarnost.
Iako polazi od postapokaliptičnog scenarija, Blatnik kroz humor, ironiju i distopiju zapravo govori o veoma savremenom društvu i pitanju može li umjetnost bilo šta promijeniti.
"Vučja dolina" – Milena Sekulić Odalović
"Vučja dolina" vodi čitaoce na sasvim drugačije mjesto – u Belu Crkvu krajem 19. vijeka i duboko u homoljske šume.
Ana Rauh živi u braku bez ljubavi i polako gubi nadu da će ostvariti najveću želju – da postane majka.
Kada čuje za tajanstveno mjesto u Homolju za koje se vezuje staro vjerovanje da može ispuniti čovjekovu najveću želju, usred zime kreće na put.
Ono što pronađe u Vučjoj dolini, međutim, neće donijeti jednostavno rješenje.
Granice između predanja i stvarnosti počinju da se brišu, a priča prerasta u roman o ljubavi, krivici, želji za porodicom i cijeni koju čovjek može platiti pokušavajući da promijeni vlastitu sudbinu.
"Himna životu" – Žizel Peliko
Među najupečatljivijim novim naslovima je "Himna životu", knjiga Žizel Peliko, Francuskinje čiji je slučaj privukao ogromnu pažnju svjetske javnosti.
Knjiga, nastala u saradnji s novinarkom Židit Perinjon (Judith Perrignon), donosi priču iz perspektive same Peliko.
Ona se vraća životu prije sudskog procesa, braku i porodici, ali i trenutku u kojem je saznala da se iza života koji je poznavala decenijama krila sasvim drugačija stvarnost.
Međutim, "Himna životu" nije usmjerena samo na ono što joj se dogodilo.
Peliko govori i o životu poslije svega – odnosima s djecom i unucima, uspomenama koje više ne izgledaju isto i pokušaju da ponovo izgradi svakodnevicu nakon saznanja koje joj je promijenilo pogled na vlastitu prošlost.
Upravo zbog toga knjiga nije samo svjedočenje o jednom od najpoznatijih francuskih sudskih slučajeva posljednjih godina, već i priča o pokušaju da se život nastavi nakon što se sve što je djelovalo poznato iz temelja promijenilo.
Kako navodi INJournal, svih pet naslova našlo se među novim izdanjima izdvojenim za septembar.