Knjiga pripovjedaka "Iz Makedonije" Tome Smiljanića Bradine (1888-1969), zaboravljenog srpskog pisca i naučnog radnika bogate biografije, koji je rođen u selu Tresonče u današnjoj Sjevernoj Makedoniji, objavljena je prije otprilike mjesec dana u suizdavaštvu Centra za srpske studije iz Banjaluke i Srpskog kulturno-informativnog centra "Spona" iz Skoplja.
Ove sedmice knjiga je predstavljena u Staklencu parka "Petar Kočić", a Duško Pevulja iz Centra za srpske studije je tim povodom za "Nezavisne" govorio kako o samoj knjizi, tako i o vezama Bradine i Petra Kočića, te o vezama centra koji vodi sa udruženjem sličnog djelovanja iz Sjeverne Makedonije.
"Toma Smiljanić Bradina je jedan od zaboravljenih srpskih pisaca iz Makedonije koji je praktično nepoznat ne samo savremenim čitaocima, nego i savremenim tumačima književnosti. Priređivač te knjige je prof. dr Goran Maksimović, profesor Filozofskog fakulteta u Nišu, a Bradina u toj pripovjedačkoj zbirci s upečatljivim nazivom 'Iz Makedonije' progovara o životu našeg naroda u ovoj zemlji, običajima te specifičnom jezičkom okruženju koje čuva autohtoni govor Srba u Makedoniji", kaže Pevulja za "Nezavisne".
On dodaje da postoji mnogo paralela Kočića i Bradine...
"Ono što je važno naglasiti jeste da je Toma Smiljanić Bradina vrlo blizak poetički i po nekim tematsko-motivskim opredjeljenjima Petru Kočiću i uopšte tom obilježju srpske proze čiji su začetnici naši realisti, a u čijem sjedištu propovijedanja jeste tematizacija života i prostora različitih srpskih krajeva. Kao što je Kočić autentični predstavnik Krajine u srpskoj književnosti, otprilike i Toma Smiljanić Bradina je predstavnik tog autentičnog života Srba u Makedoniji", navodi Pevulja.
On nema pravo objašnjenje zašto je Bradina danas skoro zaboravljen.
"Nažalost, još jednom kažem, on je prilično zaboravljen i vrlo je važna ta knjiga u kontekstu statusa Srba u Makedoniji danas, Srba kojima se, nažalost, potire i osporava njihov srpski nacionalni identitet. Važno je naglasiti da na književnoj večeri u Banjaluci, koja je zapravo bila tribina, nije samo predstavljena ova knjiga, nego i rad naših prijatelja iz Kulturno-informativnog centra 'Spona' iz Sjeverne Makedonije", ističe Pevulja, dodajući da su problemi dva centra sa sličnom misijom i u Banjaluci i u Skoplju jako slični. Pevulja podsjeća da su se banjalučkoj publici predstavili Milutin Stančić, koji vodi "Sponu", i Miloš Stojković, član ovog društva.
"Oni su predstavili rad 'Spone', koja postoji petnaestak godina. Govorilo se o statusu Srba danas u Makedoniji i svi zajedno smo naglasili nužnost da se svi Srbi iz različitih krajeva, upravo posredstvom ovakvih poslova iz kulture, upoznaju, povezuju, sarađuju i da se o problemima našeg naroda na čitavom prostoru bivše Jugoslavije razgovara na svim tačkama gdje oni danas žive", naveo je Pevulja.
Svojim portalom "Spona" je, kako je ukazao Milutin Stančić, pionirski započela proces kvalitetne informativne ponude na usluzi čitaocima.
Kako je objasnio, "Spona" je u Skoplju i Kumanovu organizovala pedesetak književnih radionica za obradu djela najpoznatijih srpskih autora, te fakultativnu nastavu na srpskom jeziku u Skoplju. Između ostalog, "Spona" danas objavljuje i jedini časopis na srpskom jeziku u Sjevernoj Makedoniji.
"Časopis 'Slovo' sa podlistkom 'Slovce za najmlađe' pokrenut je 2006. godine, a u uslovima stalnih nedaća zbog nedostatka finansijskih sredstava i varljive podrške kako od institucija u Skoplju, tako i od matice Srbije, posle izvesne pauze, od prošle godine jedini je na srpskom jeziku u Severnoj Makedoniji", istakao je Stančić. On se u Banjaluci sastao i sa Ljiljom Petrović Zečić, direktoricom Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, te dogovorio da izložba ove biblioteke o Petru Kočiću uskoro gostuje u Sjevernoj Makedoniji.
Pevulja ovom prilikom ističe da će i knjiga "Iz Makedonije" u junu, eventualno u septembru, biti predstavljena u Skoplju, a tada će o njoj, kao što je to uradio i u Banjaluci, govoriti priređivač Goran Maksimović.
"Bradina u umetničkom i etičkom pogledu slavi lepotu izvorne snage planinske prirode i karaktera gorštaka, nešto poput Petra Kočića i njegovog prikazivanja Zmijanja, poput Matavulja i njegovih 'dalmatinskih gornjaka', pokazujući time da su najsnažnije ljudske vrednosti, nepokolebljivo čuvanje narodnosnog imena i vere, najčvršće očuvani upravo u najtežim životnim uslovima i istorijskim okolnostima", riječi su profesora Gorana Maksimovića, saradnika Centra za srpske studije iz Niša.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.