BANJALUKA - Manjak prostora u stanovima, nagomilane knjige koje smo godinama kupovali i čitali, a više nam ne trebaju, naslijeđene knjige koje ne čitamo ili želja za humanitarnim radom posebne vrste koji podrazumijeva da stečeno znanje podijelimo sa drugima, samo su neki od razloga zbog kojih biblioteke u Republici Srpskoj gotovo svakodnevno na poklon dobijaju knjige od građana.
Kako su bibliotekari potvrdili "Nezavisnim", skoro svaki dan neko dođe u biblioteku da pokloni jednu ili desetak knjiga, koliko stane u običan ranac, a nisu rijetki ni slučajevi kada biblioteke šalju kombije do kuća darodavaca kako bi poklonjene knjige dospjele u pozajmna odjeljenja ovih ustanova.
Narodnoj biblioteci "Ćirilo i Metodije" iz Prijedora samo u prošloj godini građani su poklonili 930 bibliotečkih jedinica, odnosno više od 800 književnih naslova različitih žanrova. Mara Ećim, direktorica ove ustanove, kaže da je u pitanju 470 bibliotečkih jednica za odrasle, dok su ostale knjige bile namijenjene za dječje odjeljenje. Pored redovne nabavke, na osnovu poklonjenih knjiga biblioteka iz Prijedora, kako tvrdi Ećimova, povećala je vrijednost zbirke za oko 30.000 KM.
Tačne podatke u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske o poklonjenim knjigama u prošloj godini nismo uspjeli dobiti, ali radnici ove ustanove tvrde da građani redovno poklanjanju knjige i u Banjaluci.
"Mi primamo knjige gotovo svakodnevno. Ja sam radila na odjeljenju sa korisnicima gdje su ljudi donosili knjige, ali tačan broj knjiga koje smo dobili na poklon trenutno vam ne mogu reći. Sa vremena na vrijeme na poziv građana znamo čak i našim kedijem otići do kuća po poklonjene knjige", kazala je Aleksandra Rendić, bibliotekar u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske (NUB RS). Kod prijema takvih knjiga, dodaje Rendićeva, bibliotekari prave posebnu selekciju.
"Knjige koje su nama potrebne, koje su očuvane, koje su aktuelne, koje mi ne posjedujemo, a da ih trebamo, zadržavamo na sopstvenim odjeljenjima. Prije svega se tako popunjava zavičajna zbirka, pa nacionalni fond, pa onda idu gradska odjeljenja", ističe Rendićeva. Naslove koje NUB RS dobije na poklon, a već ih posjeduje na svojim policama, potvrđuje Rendićeva, prosljeđuju u druge biblioteke širom RS.
Međutim i u drugim gradovima postoje darodavci knjiga koji pune fondove kako gradskih, tako i školskih biblioteka.
Aleksandra Marilović, bibliotekar u Osnovnoj školi "Nikola Tesla" iz Dervente, kaže da je ova biblioteka, koja broji oko 8.000 naslova, u prošloj godini dobila na poklon otprilike 600 naslova. Neophodnu lektiru sa tvrdim povezom donirala im je "Mikrofin" organizacija, dok su građani pojedinačno donirali ukupno 180 knjiga.
"Knjige nam poklanjaju sugrađani koji posjeduju lične biblioteke koje čini uglavnom stručna, pravna i kriminalistička literatura. Humanitarci koji su vlasnici tih biblioteka znali su nam u više navrata pokloniti po pedeset knjiga, a knjige na poklon nam donose i učenici, kolege i ljudi dobre volje", kaže Marilovićeva, koja ističe da u školi zapravo učenici rijetko kad čitaju nešto izvan obavezne lektire, ali da svaka knjiga pronađe svoje mjesto.
Stručna literatura u ovakvim slučajevima uglavnom završava u gradskim bibliotekama, a sa druge strane gradske biblioteke pored popunjavanja sopstvenih fondova, poklonjene knjige šalju dalje u škole ili u biblioteke manjih opština.
Baš iz tog razloga Mara Ećim pozvala je građane da i dalje doniraju knjige, jer biblioteke uvijek pronađu način da knjige dođu do čitalaca.
"Ujedno bih pozvala građane da bibliotekama dostave informaciju da li posjeduju stare i rijetke knjige kako bi bile evidentirane u registar starih rijetkih knjiga na nivou Republike Srpske", ističe Ećimova, dodajući da takve knjige treba da budu fotografisane i evidentrane u čijem su vlasništvu kako bi postojali materijalni dokazi i ostao trag za buduće generacije o knjigama štampanim na srpskom jeziku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.