BANJALUKA - Sporazum o saradnji koji podrazumijeva podršku domaćem izdavaštvu i književnicima, juče, na 27. Međunarodnom sajmu knjige u Banjaluci, ispred Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo potpisali su Natalija Trivić i Bojan Đenić.
Ministarka prosvjete i kulture i direktor Zavoda prije potpisivanja, zajedno sa Predragom Bjeloševićem, predsjednikom Udruženja književnika Republike Srpske, i Borisom Maksimovićem, direktorom izdavačke kuće "Imprimatur", učestvovali su u panel-diskusiji "Ćirilica u izdavaštvu".
Kako o ćirilici u izdavaštvu, tako i o sporazumu koji podrazumijeva da djela književnika iz Republike Srpske budu dostupna u knjižarama Zavoda za Udžbenike i nastavna sredstva, te da književnost Republike Srpske samim tim bude vidljivija i dostupnija čitaocima, Trivićeva je govorila za medije.
"Na Sajmu knjige u Banjaluci prilika je da se potpiše jedan značajan sporazum između Ministarstva prosvjete i kulture RS i Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS, a to je konkretna podrška domaćem izdavaštvu i domaćim autorima, domaćim književnicima. Po ovom sporazumu naša književna djela domaćih autora moći će da se nađu u svim poslovnicama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva odnosno knjižarama Republike Srpske", kazala je Trivićeva. Ona je dodala da će na ovaj način knjige ovdašnjih književnika biti dostupne svakom našem građaninu, odnosno našoj čitalačkoj publici.
"Ovo je jedna od mjera koje Ministarstvo prosvjete i kulture sprovodi u posljednje vrijeme, a to je da se podrže domaći autori, domaći stručnjaci, jer pored ovoga, mi smo Udruženju književnika Republike Srpske izdvojili budžetska sredstva kao reprezentativnom udruženju Republike Srpske i oni danas imaju budžet da raspisuju određene pozive za podršku domaćem izdavaštvu i autorima", istakla je Trivićeva dodajući da je sve to uvod u to da će samostalni umjetnici koji su svojim djelima dali benefite za Republiku Srpsku imati mogućnost sticanja nacionalne penzije. Trivićeva kaže da u registru Ministarstva koje vodi ima oko 300 osoba.
Bojan Đenić, direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, ističe da je potpisani sporazum podrška domaćim izdavačima i domaćim autorima.
"Davali smo već podršku domaćim izdavačima i autorima, ali ta podrška će sada biti na višem nivou. Najviše će našim izdavačima biti kroz distribuciju njihovih djela kroz naše maloprodajne objekte i knjižare, kojih imamo 21 širom Republike Srpske. Podrška našim autorima je daleko veća, na polju kulture najviše kroz naš konkurs 'Zlatna sova' i 'Sovica', gdje dajemo priliku svim domaćim piscima da učestvuju na konkursu", rekao je Đenić, dodajući da se književnici i izdavači slobodno mogu javiti Zavodu kako bi ušli u dalju proceduru.
Boris Maksimović ispred "Imprimatura" kaže da ova izdavačka kuća odranije ima potpisan sporazum sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva.
"Ranije smo potpisali ugovor o prodaji naših knjiga, ali ovo je veoma bitan iskorak za domaće autore i izdavače, jer ne samo u Republici Srpskoj, nego i u BiH ne postoji firma koja se sistematski bavi distribucijom knjiga. Vi možete da izdajete i da samostalno stupate u kontakt sa knjižarama, ali kada je riječ o tome da imate širu distribuciju, to je problematično. Zavod ima svojih 21 knjižaru širom Republike Srpske i oni su najveća prodajna logistička struktura kod nas, tako da je ovo veoma važno da, kada neki autor objavi knjigu, ne mora da ide okolo da prodaje već može da je njima ustupi da oni dalje distribuiraju", izjavio je Maksimović.
Predrag Bjelošević, predsjednik Udruženja književnika Republike Srpske, ističe da ovo udruženje nije imalo saradnju sa Zavodom u ovom smislu te da je ovo jedna izuzetno dobra vijest, jer je, kako kaže, poznato da u Republici Srpskoj gotovo da nema maloprodajnih mjesta vezanih za knjigu.
On je govorio i o ćirilici u izdavaštvu.
"Udruženje stoji uz Zakon o zaštiti jezika i ćiriličnog pisma, ali pred nama je vrijeme i vidjećemo u kom smislu vlast misli da djeluje da se daju olakšice izdavačima prilikom objavljivanja knjiga ćiriličnih izdanja i mnogih drugih olakšica vezanih za pisce uopšte. Samim tim što sada postoji zakon, logično je da očekujemo ubrzano popravljanje situacije", naveo je Bjelošević. Ovaj književnik ističe da su porazni podaci o trenutnoj upotrebi ćirilice u izdavaštvu.
"Kroz istorijski presjek vidimo da je u Kraljevini Srbiji ćirilica korištena čak u 98,5 odsto slučajeva, dok je latinica imala tek 1,5 odsto. U Kraljevini SHS ćirilica je korištena oko 90 odsto, dok smo 1983. godine došli u situaciju da se ćirilica u SFRJ koristi tek 30 odsto", rekao je Bjelošević navodeći porazne podatke da se u srpskom izdavaštvu i danas ćirilica koristi u tek tridesetak odsto slučajeva te da je o južnoslovenskom prostoru suvišno i govoriti.
Udruženje književnika Republike Srpske na Sajmu knjige juče je predstavilo nova izdanja, a u utorak uveče promovisan je i roman "Petlja" Dejana Aleksića, nakon što je ovaj književnik i svečano otvorio 27. Međunarodni sajam knjige u Banjaluci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
