Književnost

Živko Vlahović: Bavimo se kulturom slovenskih zemalja bez izuzetaka

Živko Vlahović: Bavimo se kulturom slovenskih zemalja bez izuzetaka
Foto: N.N. | Prevodilac Živko Vlahović: Bavimo se kulturom slovenskih zemalja bez izuzetaka

Živko Vlahović, mladi prevodilac i postdiplomac Sorbone, prestižnog pariskog univerziteta, sa srpskim korijenima i pariskom adresom, već neko vrijeme radi na spajanju dvije kulture, srpske, odnosno slovenske i francuske.

Nedavno je osnovao Udruženje "Slavitude" i potpisao ugovor sa Katedrom slavistike na Sorboni da sljedeće godine organizuje Sajam slavistike. Sajam je osnovan sa idejom da širi slovensku kulturu u Francuskoj i prvo izdanje bi trebalo da bude održano sljedeće godine. U međuvremenu Vlahović priprema zbirku pjesama na francuskom jeziku u koju će uvrstiti prevode 35 pjesnika sa prostora bivše Jugoslavije. Više o svemu govorio je za "Nezavisne".

NN: Osnivate Sajam slavistike na čuvenom pariskom univerzitetu Sorboni?

VLAHOVIĆ: Sajam slavistike je ugledao svetlost dana u avgustu 2019. godine. Trebalo je da budem deo jednog sajma vezanog za Balkan, ali nije došlo do dogovora, pa sam u tom trenutku sebi rekao: "Zašto ne bismo organizovali sajam slavistike?" Ne verujem da se ikada održao takav festival, namenjen slovenskoj kulturi, i to na Sorboni. Ideju sam predložio direktoru slavističke katedre Filipu Železu, koji je s velikim zadovoljstvom prihvatio ideju i najverovatnije bio naša najveća podrška. Sorbona nam je vrlo brzo izašla u susret i podržala ideju. Potom sam napravio tim za sajam, tim koji je trebalo da predstavlja sajam, jer smo, naravno, hteli da se bavimo svim slovenskim zemljama bez izuzetaka. I zato ćete naći u timu Srbe, Hrvate, Poljake, Ruse… Za jednostavniju organizaciju sajma sam otvorio Udruženje "Slavitude", jer otvaranjem udruženja možemo da pretendujemo za razne subvencije, koje su nam neophodne za najbolju moguću organizaciju sajma, a i planiramo da radimo mnogo više od toga, kao na primer da organizujemo izložbe, možda da objavljujemo prevode i mnogo toga vezano za promovisanje naše kulture. Takođe bi trebalo da potpišemo ugovor sa slavističkom katedrom i tako će se sajam organizovati svake godine.

NN: Kada će biti održano prvo izdanje sajma?

VLAHOVIĆ: Sajam je trebalo da se održi ove godine, ali zbog situacije sa koronom smo morali da ga odložimo za 23. i 24. april 2021. Kao i za svaki sajam u Francuskoj, za svečano otvaranje smo pozvali dve ličnosti, poznatog češkog lingvističara Miroslava Vepreka i mladu srpsku slikarku Milenu Ivanović, pred kojom je svetla budućnost, jer je jedna od najboljih mladih umetnica, ako ne i najbolja. Sajam se deli u tri kategorije: prva je posvećena književnosti, druga kinematografiji i poslednja umetnosti. Što se umetnosti tiče, udruženje moje koleginice Emilije Trifunović će organizovati izložbu pod nazivom "Ženske figure balkanskog društva i kako ih doživljavaju mladi umetnici". Takođe će se održati filmski festival na kojem ćemo pustiti tri filma, "Skupljači perja" Aleksandra Petrovića, "Šala" Jaromila Jireša (po romanu Milana Kundere) i imaćemo čast da pustimo premijeru filma Didijea Feldmana "Volgavska hronika".  I za kraj, naš najdraži deo, književnost. Imaćemo deset štandova rezervisanih izdavačima poput "Non lieu" ili "L'Harmattan", knjižarama kao što su ruska knjižara "Les éditeurs réunis" ili poljska knjižara "La librairie polonaise de Paris" i novinama poput "Le Courrier des Balkans". Dočekaćemo razne pisce i pesnike koji će držati razne konferencije vezane za određene književne teme ili opšte poput poteškoća s kojima se susreće mladi pesnik. Za prvo izdanje sajma planiramo da stavimo akcenat na mlade pisce. Nama će, naravno, doći i poznatiji pisci poput Aleksandra Gatalice na primer.

NN: Francuska publika će biti upoznata i sa Vašim prevodima?

VLAHOVIĆ: Imamo u vidu, ne samo ja, nego i drugi mladi prevodioci, da prevedemo određen broj pesama raznih slovenskih pesnika na francuski kako bi se publika upoznala sa našom novom generacijom pisaca. Možda ću malo više govoriti o mladim pesnicima bivše Jugoslavije, jer ja prevodim direktno sa tog jezika i ja se ekskluzivno oko toga okupiram. Za sajam sam počeo da pripremam zbirku pesama u koju sam uvrstio 35 pesnika (dve pesme za svakog pesnika). Tim povodom bih zahvalio Vladani Perlić, koju sam prvu uvrstio u zbirku i koja mi je predložila prve pesnike. I tako sam imao čast da pročitam pesme Radmile Petrović, inače najveće žene šmekera naše pesničke scene, Monike Herceg, jedne od najtalentovanijih pesnikinja današnjice, Mehmeda Begića, kojeg više ne mogu da opisujem koliko je odličan, Stefana Stanojevića, koji će, verujte mi, napraviti veliku karijeru, i mnogih drugih. Svakog pesnika sam imao priliku da pročitam i svi su izuzetno talentovani. Nisam ih samo ja birao, nego i kolege koje će sa mnom da prevode. 

NN: Osim nabrojanih, koji će se sve pjesnici naći u zbirci koju pripremate?

VLAHOVIĆ: Evo spiska pesnika: Vladana Perlić, Željana Vukanac, Radmila Petrović, Mehmed Begić, Vladan Krečković, Lara Mitraković, Srđan Sekulić, Mateja Jurčević, Marija Dejanović, Alen Brlek, Goran Čolakhodžić, Marija Dragnić, Amina Hrnčić, Nikola Ćorac, Jana Radičević, Luka Boljević, Danijel Gatarić, Ana Seferović, Adnan Zetica, Maša Seničić, Stefan Stanojević, Ognjenka Lakićević, Stefan Kostadinović, Monika Herceg, Sima Majić, Milena Radević, Barbara Delac, Anita Pajević, Nataša Gudelj, Sandra Cvitković, Denis Ćosić, Boris Bajić, Monika Zadro, Tino Deželić, Igor Sćekić.

NN: Na osnovu čega ste pravili odabir pjesnika?

VLAHOVIĆ: Kad smo birali pesnike, nama je bilo najvažnije da budu deo mlađe generacije. Nismo sad gledali da se uklapaju po nekoj temi. Nama je bilo najvažnije da francuska publika upozna naše nove pesnike. Tako smo radili za svaki deo sajma, nismo hteli da odaberemo određenu temu, jer bi možda manji broj ljudi došao, ovako je raznovrstan sajam i svako će pronaći svoju sreću, što bi rekli Francuzi.

NN: Koji je osnovni cilj Sajma slavistike?

VLAHOVIĆ: Cilj sajma je promovisanje slovenske kulture. Nadamo se da će francuska publika, pre svega, ponovo da upozna slovensku kulturu, koja je ranije bila ćešće promovisana, i noviji deo kulture.

NN: Interesantno je da su Vas podržali Emir Kusturica i Milan Kundera.

VLAHOVIĆ: Vrlo brzo smo dobili podršku raznih ličnosti poput Emira Kusturice i Milana Kundere. Takve podrške su nam bitne i daju nam dodatnu motivaciju. Ja sam bio poslao pismo izdavaču "Gallimard", koji je prosledio pismo Kunderi i nisam se nadao da će mi se javiti. On me ipak zvao da mi čestita za sajam. Mi se, naravno, nadamo da će i oni da prisustvuju našem sajmu. Postoje razgovori. Emir Kusturica je naš najpoznatiji reditelj i veoma je popularan u Francuskoj, bez njega i njegove podrške je teško zamisliti sajam. Što se Kundere tiče, to je dosta drugačije, on je ogroman pisac, poput Moliera, ima bogatu karijeru, svako je čuo za njega i njegovo delo, on je inače čovek koji se nije pojavljivao u medijima zadnjih 20-30 godina i ko bi rekao da bi se on javio jednom običnom Živku da mu čestita za Sajam slavistike. U takvim trenucima shvatamo da sve što radimo, mi to radimo iz ljubavi, ne iz interesa, i ako uspemo da zainteresujemo ljude našom kulturom, kinematografijom, književnošću, smatraćemo da smo uspeli. Podršku smo takođe dobili od velike većine kulturnih centara i ambasada. Ta podrška nam je neophodna, jer preko njih stupamo u kontakt sa glumcima, autorima, rediteljima itd. Na primer, ruski kulturni centar je igrao veliku ulogu u našem filmskom festivalu, u dovođenju ruskih pisaca, pa čak i u pregovaranju s Kusturicom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije