U Novom Sadu danas je promovisan novi roman Vuka Draškovića "Via Romana", koji u vremenskom rasponu od četiri vijeka priča o prinudnom ili svojevoljnom prevođenju Srba u islamsku vjeru, ali i o raspadu dva carstva - osmanskog i Titove Jugoslavije.
Govoreći na promociji o vezi Srba i velikog turskog carstva, Drašković je rekao da je Srbima Istanbul bliži nego što misle.
"Hteli ili ne, moramo priznati, da je nama Srbima, Konstantinopolj, Carigrad, Istanbul, ili ga nazovite kako hoćete, bliži no što mislimo. Pre svega zato što je taj grad velikom delu srpskog naroda bio viševekovna prestonica", rekao je Drašković.
On je rekao da je udarna sultanova vojska, elitna garda janjičara bila sastavljena od mnogih hrišćana, ali najviše od Srba.
"Upravo zbog toga, srpski je bio službeni jezik te elitne sultanove garde. Pa je zato i sam sultan zbog čestih pobuna janjičara morao dobro da nauči srpski i da im se na tom jeziku obraća kod rešavanja sporova", rekao je Drašković.
Književnik Aleksandar Čotrić rekao je na promociji da će "Via Romana" biti osuta napadima, jer "pisac u tom djelu prvi progovara o srpskim zločinima nad muslimanima".
"Kao što su ranije Draškovića Srbi-komunisti raspeli na krst zbog romana `Nož` u kojem je prvi otkrio zločine muslimana počinjene nad Srbima, sada će ga napadati oni drugi Srbi, koji se uvek smatraju bezgrešnim, jer se Vuk, prema njihovom mišljenju, drznuo da načne tabu-temu", naveo je Čotrić.
O ovom romanu pred prepunom scenom "Pera Dobrinović" novosadskog Srpskog narodnog pozorišta govorili su i generalni direktor i glavni urednik komapanije "Novosti" Manojlo Vukotić, kao i poznata književna kritičarka LJiljana Šop.
Osnovu Draškovićevog romana čini potresna ispovijest dvojice janjičara iz istog sela i iste kuće iz hercegovačkog sela Jasenovo, koji su vijekovima udaljeni jedan od drugog.
Jedan obožava sultana Osmana i služi mu, a drugi svog "sultana" Tita i carstvo zvano Titova Jugoslavija.
Roman "Via Romana" izdala je kompanija "Novosti" u prvom tiražu od 30.000 primjeraka.