Književnost

Radmila Karlaš, rođena kao književnica, novinarstvu se posvetila

Radmila Karlaš, rođena kao književnica, novinarstvu se posvetila
Foto: Dalibor Danilović | Radmila Karlaš, rođena kao književnica, novinarstvu se posvetila

BANJALUKA - Književnica Radmila Karlaš, ispred Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, a u okviru manifestacije "Ljeto na stepenicama biblioteke", u četvrtak uveče promovisala je zbirku priča "Lutak".

Karlaševa je do sada objavila i dva romana: "Četvorolisna djetelina" i "Kad utihnu melezi", te zbirku priča "Pogrešan peron". Zbirka priča "Lutak" njena je četvrta knjiga objavljena u izdanju banjalučkog "Imprimatura", o kojoj su, pored autorke, govorili Tanja Stupar Trifunović, recenzentkinja, i Boris Maksimović, izdavač.

Foto: Dalibor Danilović

Radmila Karlaš poznata je i kao dugogodišnja novinarka, a recenzentkinja knjige kaže da se njen književni stil gotovo uopšte ne oslanja na novinarski.

"Radmila u svojoj književnosti nema taj novinarski stil, što bismo možda očekivali od nekoga ko se bavi novinarstvom. Ona više naginje literarnom, književnom, punom i potpunom smislu. Stilski je dosta bogata i zanimljiva. Riječ je o beletrističkoj, takozvanoj lijepoj književnosti. To je bila jedna vrsta iznenađenja za mene sa njenim prvim knjigama, a sada sam već naviknuta", kazala je Tanja Stupar Trifunović. Autorka knjige je na ovu sugestiju dodala da je ona najprije bila književnica, pa potom novinarka te da su je ljudi zapazili po njenim rezultatima u novinarstvu, jer nije imala potrebu da objavljuje svoj književni rad.

"Ja sam prvo bila književnica, pa onda novinarka. Ja sam se rodila kao književnica, ali sam se posvetila novinarstvu. Morala sam nešto da radim. Novinarstvo je nešto što sam znala da radim i bilo mi je oduvijek čast da radim u toj branši, ali u isto vrijeme i površno u odnosu na moj senzibilitet i ono što je mene gonilo da pišem, a pišem otkad sam naučila slova", pojasnila je Radmila Karlaš, podsjećajući da su određeni kritičari i nakon njene prve knjige pisali da je ona još jedna novinarka koja se okušala u književnosti te da to prosto nije tačno iako u to vrijeme nije imala potrebu da demantuje tako nešto.

Boris Maksimović istakao je da zbirka priča "Lutak" uključuje petnaestak, uglavnom kratkih priča.

"Ono što ujedinjuje ove priče jeste vanserijski izbrušen i dobar stil. Njena sposobnost imaginacije jeste nešto što je mene iskreno oduševilo i zbog čega smo i objavili ovu zbirku priča", naveo je Maksimović.

S obzirom na to da se priče iz knjige "Lutak" dešavaju u nekom nedefinisanom vremenu koje može biti ovo naše, ali isto tako može biti i prije 50 ili 100 godina, Maksimović kaže da to knjigu čini univerzalnijom.

"Zbirka priča 'Lutak' govori otprilike o tome ko smo mi, kako nas ljudi vide, koje su to sile koje oblikuju čovjeka u svijetu, kakve su međusobne i međuljudske interakcije, kako ih svako od nas vidi. Te priče zapravo i nije teško vremenski odrediti. Može se svakoj otprilike staviti vremenska odrednica, ali one su oslobođene svega suvišnog kada je riječ o tome", naglasio je Maksimović.

Stupar Trifunovićeva je u pričama vidjela, kako je istakla, i lagani dodir fantastike, sa čime se autorka nije složila.

"U nama ima nekoliko ličnosti i to je nešto što mene obuzima. Ja to ne vidim kao fantastiku, nego kao stvarnost. To je moj proces individuacije. Ja želim da razgrnem taj mrak, ma kako te ličnosti bile strašne, želim da ih osvijetlim i izbacim na površinu. Ti likovi naprosto iskaču i dešavaju se", zaključila je Radmila Karlaš.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije