Književnost

Razlika između štampanog teksta i elektronskog štiva: (N)E-čitanje

Razlika između štampanog teksta i elektronskog štiva: (N)E-čitanje
Foto: Pexels/Perfecto Capucine | Razlika između štampanog teksta i elektronskog štiva: (N)E-čitanje

Čitanje kao složen proces uporedo sa tehnološkim napretkom mijenja svoj oblik. Pored ranijeg, klasičnog oblika čitanja, danas se susrećemo i sa e-čitanjem, onim - putem digitalnih medija.

Istraživanje obavljeno u SAD i Velikoj Britaniji, u kom su ispitani stavovi i preferencije o čitanju štampanog i materijala u elektronskom obliku na različitim vrstama uređaja - pokazuje da oko 80 odsto ljudi vjeruje da bolje razumiju i usvajaju informacije iz štampanog nego e-štiva, da se osjećaju opuštenije dok čitaju štampani tekst, te preferiraju čitanje štampanog teksta kada je riječ o komplikovanijim dokumentima. Takođe, određen broj ispitanika smatra da ih nije lako dekoncentrisati dok čitaju odštampan tekst, za razliku od čitanja sa mobilnih telefona i e-čitača.

Kad je u pitanju dječja upotreba e-tehnologija za čitanje, većina roditelja ima dozu straha koju veže za iste, bilo da se radi o vremenu koje dijete provodi ispred ekrana ili gubljenju interesovanja za štampane knjige. Takođe, roditelji brinu i o izloženosti djece nedoličnom sadržaju, kao i mnoštvu reklama. Ukoliko mališani mlađi od deset godina provedu dva sata dnevno na svojim digitalnim uređajima, mogu da se jave bol, crvenilo i suzenje očiju, glavobolja, ali i smanjen raspon pažnje. Mnogo izlaganja digitalnim uređajima, pored problema sa vidom, može dovesti i do lošeg držanja tijela i uticati na ponašanje, te druge aspekte djetetovog života, uključujući akademske performanse i socijalne interakcije.

Naime, ekrani uređaja na kojima se čita još uvijek nisu sasvim zadovoljili potrebe ljudi u pogledu veličine, čitljivosti, lakoće upotrebe da se na njima čitaju zahtjevni i dugi tekstovi.

Pokazano je da su ispitanici kad čitaju na iPadu sporiji za oko šest odsto, dok su kod upotrebe Kindlea sporiji za oko 11 odsto u odnosu na brzinu čitanja odštampanog teksta. Slabija pažnja prilikom čitanja materijala u digitalnom obliku, na internetu - utiče i na ostale kognitivne procese (navika na lak pristup mnogim tekstovima, nepovezanost sa pročitanim). Kada pak čitate knjigu, sva pažnja je usmjerena na pročitano. Oči i misli uranjaju se u priču i detalje. Na taj način postajete fokusiraniji i koncentrisaniji.

Prema mišljenju stručnjaka, 20 minuta čitanja knjiga na dan dovoljno je da vašu koncentraciju i fokus dovedete do optimalnog nivoa. Ipak, knjigama se svjesno služimo nekoliko stotina godina, a e-knjigama tek zadnjih dvadesetak. Takođe, ono što čitamo u fizičkom obliku ostaje nam kao sentimentalna uspomena, što nije slučaj sa online literaturom. Osim toga, online čitanje umanjuje aktivnost i interakciju sa spoljnim svijetom.

Pošto je e-čitanje danas gotovo neizbježno, potrebno je njegovu upotrebu svesti na minimum, pogotovo kod djece. Vodeći stručnjaci se uglavnom slažu da se metodi čitanja moraju unapređivati, ali ne iz korijena mijenjati i napuštati. Djecu je, na kraju krajeva, potrebno navići na tradicionalni metod čitanja, ali i pružiti im uvid u nove tehnike.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije