Sanela Babić direktorica je Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ", u čijoj će organizaciji istoimeni festival književnosti biti održan u Kulturnom centru Banski dvor, od 30. maja do 3. juna.
Biće to šesto izdanje festivala, čiji je programski sadržaj prije same najave na zvaničnim internet stranicama "Imperativa", Babićeva otkrila u intervjuu, koji je ovim povodom dala za "Nezavisne".
NN: Vaši programski sadržaji prepoznatljivi su po velikoj posjećenosti i dobrom odzivu publike - kako to postižete?
BABIĆ: Baš kao i sve prethodne, i ovogodišnju sezonu promocije i popularizacije književnosti započeli smo sa jasnim ciljem razvoja publike. Kroz različite programe aktivno radimo na razvoju publike unapređujući odnose sa postojećom publikom te razvijajući nove pristupe prema novoj publici. Već smo mnogo uradili na razvoju književne publike uključujući publiku u kreiranje programa, mapirali smo postojeću publiku i fokusirali se na razvoj strategije za povećanje publike sa posebnim naglaskom na mlade ljude.
NN: Znači li to da publika utiče na izbor autora i djela koja predstavljate?
BABIĆ: Programski ne podilazimo publici, jer nam nije cilj da napunimo koncertnu dvoranu Banskog dvora nudeći popularne sadržaje koji koketiraju sa šundom. Nije svaka promocija knjige književna promocija, kao što ni pisac nije svako ko je napisao knjigu. Umjetnički savjet "Imperativa" prati književnu produkciju u regionu i nastojimo da publici predstavimo najznačajnije autore i nova književna djela koja su vrijedna čitateljske pažnje. Autori koje predstavljamo dobitnici su najznačajnijih književnih nagrada u regionu ili mladi, talentovani autori kojima je "Imperativ" mjesto gdje postaju vidljivi u javnom prostoru. To i jeste jedan od osnovnih ciljeva "Imperativa" - stvoriti prostor za dijalog između autora, izdavača i publike.
NN: U pretfestivalskom periodu organizovali ste nekoliko različitih programa. Možete li nam reći nešto više o tome?
BABIĆ: Od februara smo organizovali promocije knjiga Đorđa Vukovića, Vide Davidović i Amira Alagića. Zajedničko im je da su formativne godine živjeli u Banjaluci. Đorđe je ugledni banjalučki profesor i intelektualac koji je ove godine obilježio 30 godina književnog rada. Vida je mlada, talentovana dramaturškinja koja živi u Beogradu i koja je napisala prvi roman. Amir je književnik koji živi u Puli i čiji književni rad je već odavno prepoznat u Hrvatskoj, dok je u njegovom rodnom gradu malo ko upoznat sa njegovim književnim stvaralaštvom. Ove tri promocije ujedno su i posveta Banjaluci, koja je i neizostavan dio književnih djela koja stvaraju Đorđe, Vida i Amir. Jednom ili dva puta mjesečno organizujemo program "Poeziju će svi čitati", u kojem publika čita poeziju domaćih pjesnika po svom izboru. Čest gost su nam i mladi pjesnici koji čitaju svoju poeziju.
NN: Ove godine pokrenuli ste još jedan program koji popularizuje i promoviše poeziju?
BABIĆ: U martu smo oformili Teatar poezije "Imperativ". To nije novi koncept. Osamdesetih godina prošlog vijeka u Banjaluci, pri CKDM "Veselin Masleša" postojao je Klub pisaca i Teatar poezije. Ja sam godinama bila članica Teatra poezije kojim su rokovodili Sakib Salama i Dijana Bucalo, a početkom devedesetih sam nekoliko godina radila sa polaznicima, kreirala i organizovala scenske prikaze poezije. Odatle ideja. Teatar poezije "Imperativ" već uveliko priprema prvi scenski prikaz poezije koji će premijerno biti izveden na festivalu "Imperativ". Za sada mogu otkriti da će glumica Miljka Brđanin scenski uprizoriti stihove Darka Cvijetića, Tanje Stupar Trifunović, Mihaele Šumić, Draška Sikimića i Vladane Perlić.
NN: Pred nama je šesto izdanje Festivala književnosti "Imperativ". Šta ste nam pripremili za ovu godinu?
BABIĆ: Festival ćemo otvoriti izložbom crteža Damira Karakaša. Karakaš je nacrtao pisce koji su ga formativno oblikovali i uz svaki crtež napisao neku rečenicu, osvrt, asocijaciju na tog pisca. Biće to na neki način uvod u razgovor o njegovom novom romanu "Potop", koji je nedavno objavljen u Hrvatskoj. Pored Karakaša, ugostićemo Mirjanu Drljević, Ivicu Prtenjaču, Feridu Duraković, Marijanu Čanak, Srđana Valjarevića, Srđana Gavrilovića, Mariju Dejanović, Ivančicu Đerić, Selmu Asotić, Bojana Krivokapića, Slavena Trebovca, Srđana Tešina. Sa nama će svakako biti i mnogi banjalučki pisci. Predstavićemo novi roman Steve Grabovca koji tek treba da izađe iz štampe i novu zbirku poezije Milanke Blagojević. Mentor ovogodišnje bajkovnice, radionice kreativnog pisanja za djecu, je Berislav Blagojević. Zvonko Karanović će voditi radionicu poezije "Proljeće u Banjaluci", čiji je cilj da mladim pjesnicima skrati put do nalaženja sopstvenog glasa. Kako se ove godine navršava i 60 godina od smrti jedne od najznačajnijih američkih pjesnikinja Silvije Plat, začetnice autofikcije u književnosti, čiji je uticaj i dalje sveprisutan u savremenom književnom stvaralaštvu, jedan poseban programski segment festivala biće posvećen njenoj književnoj zaostavštini. Silvija Plat se kroz svoja djela suočavala sa pitanjima koja su žene njenog vremena počele da postavljaju, o tadašnjim društvenim prilikama i odnosu društva prema ženama. Propitivala je važne društvene i duševne teme. Roman "Pod staklenim zvonom" je i dalje aktuelan roman, jer stigma kojom su obilježene osobe sa mentalnim oboljenjima i te kako je prisutna u današnjem društvu. O pisanju kao terapiji počelo se govoriti tek u posljednje vrijeme na našim prostorima. Razgovaraćemo o životu i književnom stvaralaštvu Silvije Plat, a to otvara mnogo različitih tema koje su aktuelne i značajne i danas. Ove godine imamo i radionicu terapijskog pisanja sa Tanjom Stupar Trifunović. Sve radionice će se održavati tokom pet dana trajanja festivala, od 30. maja od 3. juna.
NN: Da li će i ove godine u okviru festivala biti održan sajam knjige?
BABIĆ: Naravno. Sajam je značajan i neodvojiv dio festivala, jer upravo je sajam mjesto neposrednog susreta izdavača, autora i publike. Ove godine s nama će biti izdavačke kuće "Lom", "Buka", "Kontrast", "Štrik", "Arete", "Enklava", Književna radionica Rašić, "Imprimatur", "Deveta dimenzija", "Art scena", Udruženje književnika Republike Srpske, "Pčelica" i antikvarijat "Ramajana".