NOVI SAD - Prva regionalna književna konferencija "Book talk", u organizaciji "Color pres" grupe, na čelu sa Robertom Čobanom, završena je u subotu, nakon tri uspješna dana, u kojima su književnici, publicisti i izdavači u prostorijama Matice srpske diskutovali o temama koje trenutno "muče" književnu javnost.
"Država kao neprijatelj knjige", "Književne nagrade i književne nepravde", "Gdje je budućnost izdavaštva u digitalnom dobu", "Jesu li naše sjene uplašile gospodu ili su samo lutale po dvoru", "Književnost povodom 100 godina od Velikog rata", "Ima li književnosti bez političkog stava", "Kada je opravdano zabraniti knjigu: premalo ili previše slobode", samo su neke od tema koje su otvorile mnoga pitanja i zdrav dijalog.
"Imali smo nekoliko knjiga koje su nadahnute godišnjicom, koje spadaju u lijepu književnost. Ako smo kiksali na književnom terenu, možda smo na naučnom bili uspješniji. Godišnjica je dobar trenutak da se izda neka knjiga", kazao je pisac i novinar Muharem Bazdulj na temu godišnjice Velikog rata, o kojoj je pričao i njegov kolega Svetislav Basara.
"Iznenadilo me je da je Sarajevski atentat i Prvi svetski rat bio bliži 2014. nego 1964. godini. Distanca istorijska se suzila, pojavili su se strahovi da će biti neke revizije, pojavila su se trvenja o ulozi mladobosanaca. Ne smijem ni da mislim kakva će biti 150. godišnjica", rekao je Basara. Revizija o kojoj je pričao Basara za Vladimira Kecmanovića se nesumnjivo desila i ona je političke prirode.
"Zašto je ta godišnjica izazvala medijsku pažnju cijelog svijeta? To je bila politička tema. Ona je odjeknula svugde i objavljeno je jako puno knjiga. Mislim da je zadatak istoriografije revizija interpretacije, događaji su nesumnjivi. Bez obzira na činjenice, poenta je kako ih interpretirate", mišljenje je hrvatskog književnika i publiciste Denisa Kuljiša.
"Uticaj medija i neoliberalne politike je umnogome sve promijenio. Ne bih volio da budem član nijedne stranke, jer mi sve djeluju kao različite nijanse neoliberanog spektra. U suštini se tu ne vidi autentična politika. Problem je što u BiH morate da se izjasnite kao pripadnik određene nacije da biste bili direktor ili dio neke institucije", rekao je bh. pisac Nihad Hasanović na temu "Kuda klizi region i koja je odgovornost intelektualnih elita".
O književnim nagradama i književnim nepravdama izneseno je mnogo različitih stavova, među kojima je najzanimljiviji onaj makedonske pjesnikinje Ljiljane Dirjan.
"Mislim da nagrada mora biti nešto konkretno. Moj muž i ja smo pisci i ja, kad čistim kuću, ne znam gde ću od svih tih hartija i priznanja. A nemamo para", rekla je Dirjan. Tanja Stupar-Trifunović, pjesnikinja i romanopisac iz Banjaluke, stoga je rekla da jedino NIN-ova nagrada do danas nije izgubila kredibilitet i da kao bibliotekar čitaocima preporučuje romane koji su dobili tu nagradu.