BANJALUKA - Šezdeseti "Kočićev zbor", u čast velikog Petra Kočića, biće održan od 27. do 31. avgusta na Zmijanju, u Beogradu i nekoliko lokacija u Banjaluci, a kako je rečeno u prostorijama Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, gdje je danas održan sastanak Organizacionog odbora ove manifestacije, pošto je riječ o jubilarnom izdanju, ovogodišnji zbor, umjesto standardna tri, trajaće pet dana.
Tokom tih pet dana, pored tradicionalnog zbora u Kočićevim Stričićima, centralna manifestacija, u okviru programa iz oblasti kulture, biće svečana akademija "Kočićevog zbora", koja će biti održana u Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS).
Tokom svečane akademije Kočićeva nagrada biće uručena ovogodišnjem laureatu, književniku i akademiku Gojku Đogu.
Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske, kazala je da je Vlada usvojila informaciju sa prijedlogom zaključka, kojim je organizacija 60. "Kočićevog zbora" formalno i počela.
"Na osnovu toga je doneseno rješenje za sačinjavanje Organizacionog odbora, koji broji 23 predstavnika. Nakon toga je formirano 11 komisija, svaka od po tri člana, sastavljenih od predstavnika ministarstava, te ustanova i udruženja koja su radila operativne poslove na terenu. Za predsjednika Organizacionog odbora ove godine imenovan je premijer Radovan Višković", kazala je Željka Stojičić nakon sastanka, prilikom obraćanja medijima.
Pored predstavnika ministarstva na čijem je čelu, kako je objasnila Stojičićeva, u izradu organizacije i programa 60. "Kočićevog zbora", učestvovali su predstavnici ustanova kulture: Narodnog pozorišta Republike Srpske, Narodne i univerzitetske biblioteke i Muzeja Republike Srpske, koji su radili na programskim aktivnostima.
"Imamo i Udruženje književnika Republike Srpske, koje će preuzeti veliki dio tereta i aktivnosti za ovu godinu. Pošto je događaj primarno posvećen našem velikom piscu, razumljivo je da su oni tu u fokusu", kazala je Stojičićeva.
Ona je otkrila da će ovogodišnji "Kočićev zbor" biti održan na raznim lokacijama, te da to traži angažovanje različitih resursa i dosta logistike, kako bi se obezbijedili svi potrebni uslovi za uspješnu realizaciju predviđenog programa.
"Podrška su nam Kulturni centar Banski dvor, Akademija umjetnosti banjalučkog Univerziteta, Turistička organizacija grada Banjaluka, Udruženje 'Vez' i predstavnici mjesne zajednice Stričići. Procjena je da bi sve događaje tokom pet dana trebalo da posjeti do 70.000 ljudi, što ovaj događaj čini još značajnijim", istakla je Stojičićeva, dodajući da je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, putem resora za kulturu, manifestaciju "Kočićev zbor" postavilo na preliminarnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Dijana Grbić, direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske i član Organizacionog odbora 60. "Kočićevog zbora", skrenula je pažnju na nekoliko događaja koji će biti održani tokom istog.
"Pored već tradicionalnih manifestacija gdje je u fokus vraćen pisac, tu su Kočićeva nagrada i nagrada 'Zmijanjče', koje će biti uručene na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Pored toga, skrenula bih pažnju na jedan događaj koji će se održati na samom zborištu u Stričićima, a to je veliki koncert, kojim želimo da ozvaničimo i početak ovoga zbora. U pitanju je koncert muških pjevačkih grupa - krajiških, koji su takođe nekada imali tradiciju predstavljanja i takmičenja na 'Kočićevom zboru'. Vraćamo ih ove godine ponovo na njihovo mjesto", navela je Grbićeva, dodajući da će u Stričićima biti održan koncert "Zavičajnog jata", mlade pjevačke grupe koja na jedan nov i savremen način baštini tradicionalne pjesme, te da su tu posebni gosti - Dejan Petrović i Big bend, kojima, kako je zaključila, organizatori žele uveličati zbor i pozvati građane da se okupe na zborištu na jedan drugi način.
Jelena Glišić, predstavnica Udruženja književnika Republike Srpske i takođe član Organizacionog odbora ovogodišnjeg "Kočićevog zbora", kaže da je ovogodišnju nagradu "Zmijanjče" dobila Valentina Šućur, učenica 6. razreda OŠ "Petar Kočić" iz Kola (Banjaluka), za priču "Moj razgovor s Petrom Kočićem", dok je Kočićevu nagradu dobio Gojko Đogo.
"Žiri za Kočićevu nagradu je radio u sastavu Željka Avrić, Duško M. Petrović i prof. dr Željka Pandžić. Od pristiglih četrnaest prijava na konkurs za dodjelu Kočićeve nagrade - koja se prema Pravilniku dodjeljuje za djela iz oblasti srpskog jezika i književnosti uglednom književniku za cjelokupno književno djelo pisano na srpskom jeziku (pripovijetka, drama, roman, poezija, esejistika i prevodilaštvo), a koje odlikuje kočićevski slobodarski duh, čistota i punoća srpskog jezika, kao i visokoestetske umjetničke vrijednosti - žiri je jednoglasno donio odluku da ovogodišnja Kočićeva nagrada pripadne Gojku Đogu", kazala je Glišićeva.
Ona je potom ustupila obrazloženje žirija Udruženja književnika Republike Srpske.
"Već od 1967. i prve pjesničke zbirke pod naslovom 'Tuga pingvina', Gojko Đogo se oglasio autentičnim glasom pjesnika modernog senzibiliteta kakav je i danas. Jedan je od onih pjesnika, i uopšte književnih stvaralaca, koji osim što posjeduje osoben senzibilitet sagledavanja i poimanja svijeta, on je i pjesnik snažnog kritičkog impulsa i životno osviještenog osjećaja vrijednosti i nezamjenljivosti slobode u svim njenim vidovima - od egzistencijalnog do umjetničkog, što je već i te kako kočićevski", naveo je žiri. Svijest o slobodi kao takvoj, dodaje žiri, učvršćena je u izuzetnoj intelektualnoj i karakternoj snazi, ali i predačkom rodoljublju i Savinog i kosovskog zavjeta, kojim se lično podređuje kolektivnom, arhirođenom na humskoj zemlji, čije je duhovne vertikale najsnažniji simbol Crkva svetog velikomučenika Lazara, zadužbina kneza Vlaća Bijelića, u pjesnikovim rodnim Vlahovićima kod Ljubinja.
"Otuda i posve autentična snaga Đogovog pjesničkog izraza, koji visokoestetizovan i eruditan pa zato zatamnjen na momente, ali ne i mističan, gromko i prkosno odzvanja u ušima i dobronamjernih, njemu srođenih, čitalaca i onih koji to nisu, baš kao udarci srednjovijekovnog klesara u kamen kojima riječ postaje mnogoznačna - kojima riječ postaje zalog i žrtva", obrazlaže žiri.
Žiri je svakako podsjetio i na kultnu zbirku poezije "Vunena vremena" Gojka Đoga.
"'Poezija i jeste oblik samožrtvovanja: pesnik poistovećen sa rečju koju oblikuje na poseban način, preuzima punu odgovornost za smisaonu izazovnost i nosivost te reči', kako reče Hamović povodom poezije našeg pjesnika. To će se sudbinom zbirke 'Vunena vremena' koja će odrediti i sudbinu njenog tvorca, iskustveno potvrditi, a Đogov poetički stav, iskazan i u poeziji i u esejima da književno djelo mora imati kontakt sa stvarnošću, posvjedočiti. I sa, i pored, najdublje i najbolnije uklesanosti vunene trilogije koju čine 'Vunena vremena' (1981), 'Crno runo' (2002) i 'Klupko' (2018), i u književno djelo i u život Gojka Đoga, njegovo cjelokupno djelo predstavlja svojevrsnu odbranu nasušno važnog fenomena humanistike, a to je autonomija pjesnika i pjesničkog čina, autonomija umjetnosti", istakli su članovi žirija za ovogodišnju Kočićevu nagradu.