BEOGRAD - "Srpska trilogija", odnosno roman u tri dijela pod nazivima "Devetsto četrnaesta", "Pod krstom" i "Kapija slobode", kapitalno djelo koje obrađuje period Prvog svjetskog rata, a koje je napisao Stevan Jakovljević, srpski pisac, biolog, doktor nauka i akademik, tokom ovog mjeseca doživjeće "Lagunino" reizdanje.
Jakovljević, direktni učesnik događaja, srpski vojnik iz Prvog svjetskog rata, "Srpsku trilogiju" objavio je, godinu za godinom, u periodu od 1935. do 1937. godine, da bi odmah potom ovo djelo doživjelo četiri izdanja i već naredne 1938. bilo postavljeno na scenu Narodnog pozorišta u Beogradu pod nazivom "Na leđima ježa".
"Naši ratnici gledaće sebe na sceni i preživeće još jednom te uzbudljive dane", podnaslov je teksta iz 27. oktobra 1938. godine, koji je uoči premijere predstave objavljen u beogradskoj "Politici". Bila je to godina kada su se obilježavale dvije decenije od kraja Velikog rata, kasnije poznatog i kao Prvi svjetski rat.
Na stogodišnjicu kraja ovog svjetskog sukoba u kojem je Srbija odigrala veliku ulogu, po motivima "Srpske trilogije" objavljen je i film pod nazivom "Zaspanka za vojnike".
Reizdanje trilogije biće prilika da se čitaoci nove generacije upoznaju s autentičnim opisima velikih događaja, koje je direktni svjedok utkao u romaneskno štivo.
"Sredinom 1914. godine naglo se prekida svakodnevni život u Srbiji; seljak preko noći postaje ratnik, a miris zemlje zamijenio je miris baruta. Od mobilizacije i prvih marševa, preko Cera i Kolubare, opisana je surova realnost ratovanja u blatu i oskudici. Autor bilježi razgovore u predasima između bitaka, gdje se više priča o porodici i kući nego o slavi i ordenju. Ovo djelo je dragocjena hronika jednog vremena u kojem je Srbija, iako iscrpljena, pokazala svijetu šta znači borba za opstanak i slobodu. Ono je podsjetnik na žrtvu generacije koja je položila sve na oltar otadžbine, ne tražeći ništa zauzvrat", najava je koja stoji na "Laguninom" sajtu prvog dijela trilogije. "Devetsto četrnaesta", kako se dodaje, nije samo uvod u čuvenu "Srpsku trilogiju" Stevana Jakovljevića, već i najautentičniji književni spomenik srpskom vojniku i nezaobilazno štivo za svakoga ko želi da razumije korijen nacionalnog identiteta i nesalomivost srpske duše.
"Drugi dio kultne 'Srpske trilogije' prikazuje nam najteže dane Velikog rata, vrijeme kada su se vojska i narod suočili sa iskušenjima koja nadilaze granice ljudske moći. U nastavku 'Pod krstom' autor ne teži senzacionalizmu vjerno zapisujući povlačenje kroz zaleđene vrleti Albanije, on trezveno i iskreno bilježi svakodnevicu ovih vojnika koji u borbi protiv neprijatelja bez lica, uniforme i zastave - gladi, bolesti i iscrpljenosti - odbijaju da polože oružje", najava je drugog dijela "Srpske trilogije".
Kako se dodaje u najavi knjige, kroz vjerodostojne sudbine pojedinaca Jakovljević gradi mozaik kolektivne žrtve i nepokolebljivog dostojanstva koje ostaje netaknuto i u trenucima najveće tame.
"Ovo djelo vodi nas od napuštanja rodnih ognjišta do spasonosnih obala Krfa, gdje je desetkovana vojska pronašla snagu za svoj vaskrs. Noseći na iznurenim plećima nevidljivi krst čitave otadžbine, srpski narod se svakim svojim korakom primicao besmrtnosti i slavi", stoji u "Laguninoj" najavi.
Nakon albanske golgote i tišine plavih grobnica, reći će izdavač o trećoj knjizi iz čuvene Jakovljevićeve trilogije, kucnuo je čas za odlučujući čin.
"Kroz objektiv oficira i riječi običnog vojnika, ovo djelo prati put od oporavka na Krfu, preko krvavih borbi na Kajmakčalanu, pa sve do munjevitog proboja Solunskog fronta 1918. godine. Stevan Jakovljević, i sâm svjedok užasa i slave, ne slika samo bitke; on maestralno portretiše duh naroda koji je, uprkos gubicima koji su se graničili sa biološkim opstankom, smogao snage za posljednji, pobjedonosni juriš u otadžbinu. 'Kapija slobode' je vrhunac epske sage o narodu koji je odbio da nestane. Pisac nas podsjeća da je sloboda najskuplja riječ u našem jeziku, plaćena mladim i najvrednijim životima Srba kojima je otadžbina bila važnija od života", kažu iz "Lagune" o knjizi "Kapija slobode", uz zaključak da je to hronika o neviđenom podvigu, o proboju koji je srušio temelje jednog svjetskog poretka.
Stevan Jakovljević je rođen 7. decembra 1890. godine u Knjaževcu. Bio je biolog i botaničar, univerzitetski profesor i književnik, oficir i akademik, rektor i politički radnik. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kragujevcu, a zatim je 1909. godine upisao studije biologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 1913, dva mjeseca nakon što je diplomirao, otišao je na služenje vojnog roka u Kragujevac. Nedugo pred Prvi svjetski rat dobio je službu u gimnaziji u Kragujevcu. Mobilisan je tokom Prvog svjetskog rata, gdje je učestvovao u borbama prvo kao podnarednik artiljerijskog puka, a ubrzo i kao oficir. Vodio je bilješke tokom ratnih dejstava, a 1918. godine, nakon završetka rata, vratio se na mjesto profesora u kragujevačku Gimnaziju. Godine 1922. premješten je u Beograd, gdje je radio u IV muškoj gimnaziji. Iste godine objavio je svoje prve naučne radove iz oblasti eksperimentalne biljne morfologije. Na kraju godine je izabran za asistenta Beogradskog univerziteta na Katedri botanike. Postao je doktor nauka 1925. godine, nakon četiri godine docent, dopisni član Srpske kraljevske akademije postaje 1937, a 1938. redovni profesor.
Drugi svjetski rat proveo je u italijanskom, a potom u njemačkom zarobljeništvu.
Po oslobođenju obavljao je funkciju rektora Beogradskog univerziteta, ali i mnoge druge djelatnosti. Za akademika promovisan je 1960. godine. Nosilac je brojnih vojnih odlikovanja, među kojima je i Orden rada I stepena. Njegova prva pripovijetka "Slutnja" odštampana je 1922. godine u časopisu "Misao", a naredne pripovijetke "Od Pontija do Pilata", "Petronije Žugić, ja nisam kriv", "Neznani", "Živa lobanja" i druge objavljivao je pod pseudonimom Sanio Pavlović. Pored najznačajnijeg djela "Srpska trilogija" (1937), objavio je i: "Smena generacija" (1939), "Velika zabuna" (1952), "Likovi u senci" (1956), "Krvava avlija" (1958), "Suze i osmesi" (1959), "Zemlja u plamenu" (1961). Njegova rođena sestra bila je čuvena spisateljica Milica Jakovljević, poznatija pod pseudonimom Mir-Jam. Stevan Jakovljević je preminuo 2. novembra 1962. godine u Beogradu, a sahranjen je na Novom groblju.