Čitamo pesme u slavu svetog Petra II Petrovića Njegoša. On će se slaviti dok je Srba i srpskog jezika, tako da samo prikazujemo pred njim sebe i koliko smo dostojni da proslavimo taj veliki dan jednog pesnika, koji po jednodušnom mišljenju svih najpozvanijih srpskih umova, nema parbenika, kazao je pjesnik Matija Bećković na pjesničkoj liturgiji posvećenoj obilježavanju 200 godina od rođenja Njegoša.
Ovaj scensko-pjesnički program, koji je preksinoć održan u Narodnom pozorištu RS, nakon obilježavanja u Beogradu i Novom Sadu, okupio je 12 poeta, koji su izgovarali stihove posvećene najvećem srpskom pjesniku, a manifestacija je obogaćena i nastupom Boška Vujačića, te njegovim guslarskim izvođenjem Njegoševih pjesama.
"Vrlo je važno što je Njegoš govorio sa trona i što onda nije svako pisao, nego je pisao samo vladika, a kada kažemo vladika, uvek mislimo na jednoga. Iz veka u vek je rastao i sada je veći nego što je ikada bio u prošlosti, kao što će biti još veći u budućnosti", istakao je Bećković.
On je dodao da, kao što je svaka pjesma pametnija od pjesnika, tako je i Njegoševo djelo dublje i od njega samoga.
Pjesnik Rajko Petrov Nogo naglasio je da Njegoš stoji na kraju srpske usmenosti, klasične i velike, i na početku obnovljene visoke pismenosti. "Dakle, on je jedinstven klasik. To je takav veliki pesnik, da čak i Matija Bećković mora da kaže: 'Bože mili, ima l' većeg čuda, no što pišu poslije Njegoša!'", istakao je Nogo.
Kazao je da za dva vijeka Njegoša u Srbiji, Crnoj Gori i RS "ide neka zlokobna tišina".
"Nije svaki dan 200 godina takvog orijaša. Njega su na kraju u zindan zazidali, ali i takav zazidan, pod ćutnjom i embargom jači je od svih. Njegošu ne mogu ništa, mogu ovakvim nama. A nadam se da će to nove generacije bolje razumeti nego ove danas", kazao je Nogo.
Organizatori ove manifestacije su Srpska akademija nauka i umetnosti, Akademija nauka i umjetnosti RS i Matica srpska, a događaj u Banjaluci održan je pod pokroviteljstvom Milorada Dodika, predsjednika RS.
Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske, kazao je da nije lako održavati mjeru koju je Njegoš uspostavio u srpskoj kulturi.
"Mnogi su odustali od toga, a to je znak njihove slabosti, pre svega. Ovaj program smo nazavali liturgijom, jer smatramo da Njegoševoj duhovnoj vrednosti treba odati poštovanje, kako se to liturgijom čini. Simboličan je i broj pesnika koji učestvuju u ovim programima, to je uvek broj 12, kao 12 apostola, recimo. Naš dug Njegošu ostaje i što se nas tiče mi ćemo ga odužiti, bez obzira na to što se neki nisu pokazali na nivou ove važne godišnjice", zaključio je Stanić.