Književnost

Pratite nas na Google news

Studenti pali na pitanju za osnovce

Studenti pali na pitanju za osnovce
Studenti pali na pitanju za osnovce
Milan Rakulj

Ko iskreno i strasno ljubi Istinu, Slobodu i Otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas, riječi su Petra Kočića iz socijalno-političke satire "Jazavac pred sudom", isklesane na spomeniku velikog pisca u centru Banjaluke. Napravili smo anonimnu anketu među studentima koji studiraju u Banjaluci, a ključno pitanje glasilo je "Šta piše na spomeniku Petra Kočića u istoimenom parku u centru Banjaluke?".

Odgovor na više od pola popunjenih listića za ovu anketu, urađenu na trenutno aktuelnim Studentskim sportskim igrama, koje se održavaju u Studentskom centru, na 10 minuta hoda od spomenika, bio je: "Ne znam", "Nemam pojma", "Ne mogu se sjetiti" - negdje s obaveznim smajlijem, negdje bez, te kosa crta. Studenti koji su odgovorili tako rođeni su u intervalu od 1988. do 1994. godine i uglavnom nisu iz Banjaluke, gdje je bez poznavanja odgovora na ovo pitanje nekada bilo sramno završiti osnovnu školu.

Studente koji nisu školu pohađali u Banjaluci možemo nekako i opravdati što ne znaju odgovor na ovo pitanje - nisu imali efikasne metode. Trećina ispitanih rođena je u ovom gradu i iako se većina njih sjetila početnih riječi - niko nije odgovorio tačno.

"Onaj ko iskreno i strasno ljubi slobodu i otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao vuk... joj, mogu li da provjerim na Googleu", pita studentica Pravnog fakulteta, rođena u Banjaluci 1990. godine, čije se četiri drugarice takođe ne mogu sjetiti svih riječi.

Student Ekonomskog fakulteta rođen u Banjaluci 1994. godine sjajno se snašao i na pitanje šta piše na spomeniku Petra Kočića odgovorio: "Petar Kočić".

"Nisam upućen. Mislim da nije isforsirana pažnja tog spomenika i da se ne vodi računa o njemu", odgovorio je student PMF-a iz Trebinja, rođen 1992. godine.

U prvom razredu srednje Elektrotehničke škole svojevremeno predavao je istoriju profesor s nadimkom Lombardo. Nadimak je dobio zbog identične frizure sa jednim italijanskim fudbalerom. Kod Lombarda na času učenik koji nije znao šta piše na spomeniku Petra Kočića morao je trčeći da ode do spomenika, pročita, vrati se te napamet izgovori šta piše. Zbog blizine parka i škole bio je to efikasan način da za cijeli život zapamtite Kočićeve misli. Dakle, ono što se kod Lombarda moralo znati u svaka doba dana i noći, 55% ispitanih studenata odgovorilo je da pojma nema, a 40% odgovorilo je netačno.

Anketu je popunila i djevojka rođena u Podgorici 1995. godine, brucoš na Fakultetu fizičkog vaspitanja. Tek je prije nekoliko mjeseci stigla u Banjaluku, ne zna ni gdje je spomenuti spomenik. Drugarica pored nje, iz Banjaluke, iako ne zna šta piše, zna za park, zna za spomenik i da nešto piše, a zna i da treća drugarica koja nije tu sigurno zna šta to misteriozno tamo piše. Zove je telefonom, brucoškinja iz Podgorice upisuje odgovor koji treća drugarica diktira, ali nedostaju dvije riječi - nije dobro čula. Utom u ispomoć stiže nepoznata studentkinja psihologije iz Rogatice, koja je prateći Studentske sportske igre slučajno čula razgovor, te je pomogla u vezi s riječima "prezren" i "gladan" i dobijamo prvi uspješno popunjen listić. Pored ovog, koji je takav ispao uz muku i trud djevojaka, dobili smo još samo jedan tačan odgovor, što ne čini ni pet procenata ispitanih. Student PMF-a, rođen u Mrkonjić Gradu, odgovorio je tačno.

Jedna studentkinja nakon što smo joj prišli pitala je da li anketu radimo zbog Zmaja od Šipova jer je on, navodno, u "Parovima" spominjao riječi Petra Kočića uklesane u spomenik. Ovom prilikom njoj i ostalima odgovorićemo: anketu nismo radili ni zbog Zmaja, ni zbog Lombarda, već zbog toga jer je Petar Kočić imenice Istina, Sloboda i Otadžbina pisao velikim početnim slovom. Zašto je to radio, zbog čega, zbog koga - prosudite sami.

Petar Kočić, srpski pjesnik, pisac i narodni tribun, zbog patriotskog pisanja više puta je robijao u Austrougarskoj monarhiji. Nakon izlaska iz jednog od austrougarskih kazamata, na izbornoj sjednici Skupštine u Krupi okupilo se više od 4.000 mahom mladih ljudi da ga dočekaju sa pjesmom i zastavama. Uživao je nesebičnu podršku mladosti i studentarije. Spomenik u Banjaluci podignut njemu u čast rad je vajara Antuna Augustinčića i Vanje Raduša iz 1932.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije