Književnost

Uprkos otporu NIN-ova nagrada i dalje najveće priznanje

Uprkos otporu NIN-ova nagrada i dalje najveće priznanje
Foto: N.N. | Uprkos otporu NIN-ova nagrada i dalje najveće priznanje

BEOGRAD - Šezdeset osma NIN-ova nagrada biće dodijeljena u ponedjeljak, 24. januara, a žiri u sastavu Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Teofil Pančić (predsjednik) od 17 naslova iz užeg izbora odabrao je šest romana za finale, saopšteno je na posljednjoj održanoj sjednici.

Finalisti su: Ilija Đurović: "Sampas" (Treći trg/Srebrno drvo), Elvedin Nezirović: "Ono o čemu se ne može govoriti" (Laguna), Milena Marković: "Deca" (LOM), Vladimir Kopicl: "Španska čizma" (Laguna), Srđan V. Tešin: "Mokrinske hronike" (Arhipelag), David Albahari: "Pogovor" (Čarobna knjiga).  Albahari je ranije dobio NIN-ovu nagradu za roman "Mamac" 1996. godine, a više puta se nalazio u najužem izboru. U užem izboru ove godine bilo je, kako je već navedeno, 17 romana, a u širi izbor žiri je bio uvrstio 43 naslova, koje je odabrao među čak 196 naslova koji su ispunili propozicije za dodjelu najznačajnijeg književnog priznanja u Srbiji.

Prošle godine NIN-ovu nagradu dobio je Svetislav Basara za roman "Kontraendorfin" u izdanju "Lagune", čime je postao dvostruki dobitnik tog književnog priznanja, koje je dobio i 2006. godine za "Uspon i pad Parkinsonove bolesti". Podsjećamo, prije dvije godine čak 18 pisaca bojkotovalo je NIN-ovu nagradu, a i prošle godine dio javnosti nije bio oduševljen izborom Basare za laureata, jer je u knjizi navodno nipodaštavana poezija Desanke Maksimović.

Ove godine o kontroverzama koje prate NIN-ovu nagradu govorio je pisac Dejan Tijago Stanković, koji tvrdi da istoj čitaoci sve manje vjeruju.

"Mislim da je to zato što već dugi niz godina žiriji nisu uspeli da iz naše književne produkcije izdvoje nešto što će ostati zapamćeno, a to ne mora da bude baš klasik. Verujem da je za tu degradaciju, tako karakterističnu za sve naše institucije, najkrivlji sam NIN, kome je to možda najjači preostali brend, ali oni ne umeju da ga hendluju. Bilo bi dovoljno da se potrude i prouče kako se u savremenom svetu formiraju žiriji za književne nagrade", ističe Stanković.

Ipak, bez obzira na kritike na račun same nagrade i izbora dobitnika, NIN-ova nagrada i dalje privlači najviše pažnje javnosti u srpskoj književnosti, ali i u regionu. Nagrada je prvi put dodijeljena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodjeljivana je piscima sa prostora bivše države. Prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za "Korene", a nagrađen je i 1961. godine za "Deobe". Dvostruki dobitnici su, uz Svetislava Basaru, i Živojin Pavlović ("Zid smrti", 1985; "Lapot", 1992) i Dragan Velikić ("Ruski prozor", 2007; "Islednik", 2015), a jedini trostruki laureat je Oskar Davičo ("Beton i svici", 1956; "Gladi", 1963. i "Tajne", 1964).

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije