BEOGRAD - Izdavačka kuća "Slavitude", sa prevodiocem Živkom Vlahovićem na čelu, nakon pokretanja istoimene književne nagrade, pokrenula je i časopis istog naziva. Po Vlahovićevim riječima, časopis će se baviti isključivo književnošću, sa naglaskom na prevodilački rad.
"Usled prevodilačke krize koju smo moje kolege i ja primetili u poslednjih nekoliko meseci, kad smo shvatili da zbog nedostatka prevodilaca u 'Slavitudeu' ne možemo objaviti autore koje smo želeli u datom roku, počeli smo da razmatramo nekoliko ideja kako bi se situacija promenila", započinje priču Vlahović za "Nezavisne". On napominje da kriza prevodilaštva ne postoji samo kod nas, nego i u Francuskoj.
Podsjećamo, Vlahović je diplomirao na pariskoj Sorboni i živi na relaciji Pariz-Beograd.
"Činjenica je da se sve manji broj studenata upisuje na književno prevođenje na fakultetu u Francuskoj, a ove godine najverovatnije nije nijedan, te smo došli do zaključka da je neophodno reagovati kako bi naša književnost ipak bila u nekakvom obliku prisutna u Francuskoj i redovno objavljivana", navodi Vlahović.
Uprkos nepovoljnoj situaciji, on je najavio nove prevode u izdanju Udruženja "Slavitude".
"Naravno, želim da najavim sledeća naša izdanja, a to su francuski prevod zbirke pesama Šimona Cubote 'Osam sekundi dvorišta' i Lidije Deduš 'Razglednice iz prašnjave republike'. Za sledeću godinu mogu već da najavim zbirku pesama Aleksandre Batinić 'Malo prisustvo', zbirku haiku pesama Vladana Miljkovića 'Kraftvert u Audiju', kao i drugog i trećeg toma Nove BHCS poezije i četvrti tom koji će biti namenjen pesnicima koji su duže vreme prisutni na književnoj sceni", otkriva Vlahović.
On dodaje da su neke od navedenih knjiga u "Slavitudeu" htjeli da objave ove godine, ali sticajem okolnosti, bili su prinuđeni da objavljivanje odgode za sljedeću godinu.
"Što se tiče najvažnije vesti izdavačke kuće 'Slavitude', ponosni smo da vam najavimo otvaranje online časopisa 'Slavitude', u kojem ćemo objavljivati prevedene odlomke naših pisaca, objavljenih i neobjavljenih u Francuskoj, kako bismo ih ipak predstavili francuskoj publici, ali i mogućim prevodiocima i izdavačima", navodi Vlahović. U takvom smo periodu, kaže on, da ima dosta kvalitetnih pisaca, a malo prevodilaca.
"Prinuđeni smo da pronalazimo ideje kako bismo na najbolji mogući način reklamirali našu književnost. Očekujte prozu i poeziju, u Francuskoj se najviše objavljuju romani, a najmanje zbirke priča, za zbirke pesama je suludo govoriti, mi smo među retkima koji zapravo daju veliki prostor poeziji u Francuskoj. Postoje izdavači koji objavljuju isključivo poeziju, ali takve tendencije proizlaze iz velike strasti i ljubavi prema njoj", priča Vlahović.
Prvi autori koji će biti objavljeni u časopisu, nastavio je Vlahović, su Muharem Bazdulj, Ana Miloš, Filip Grbić, ali ubrzo i Vladimir Kecmanović, Ljubica Kubura, Stefan Marković i Slaviša Pavlović.
"Zasad smo odlučili da u časopisu objavljujemo prevode odlomka njihovih knjiga, uz biografije. Časopis će biti namenjen jedino tim prevodima u ovom trenutku, nije isključeno da ga kasnije unapredimo. Ali zasad nam je najvažnije da svaki put kad objavimo jednog novog autora obavestimo naše partnere, izdavače, prevodioce kao i publiku", rekao je Vlahović.
Mladi prevodilac očekuje pomoć od Ministarstva kulture i informisanja Srbije.
"Da li će to biti dovoljno za neki podvig, ne bih mogao da kažem u ovom trenutku, ali kako bismo što pre uočili neku promenu, neophodno je da se uključi naš najbolji saveznik, a to je Ministarstvo kulture i informisanja. Ministarstvo poseduje moć da promeni situaciju. Dešavalo se da neki izdavači odustaju od prevoda usled slabih subvencija od strane Ministarstva u poređenju sa drugim državama", ističe Vlahović, koji vjeruje da bi Ministarstvo dosta uradilo kreiranjem neke vrste velike petice jezika u koju bi uvrstila francuski, engleski, italijanski, španski i njemački i, kako zaključuje, svaki put u potpunosti novčano obezbjeđivala sredstva kad bi prihvatala prevodilački projekat na jednim od tih jezika.
Takva odluka, smatra Vlahović, motivisala bi izdavače kao i prevodioce.
"Izdavače jer cena prevoda u nekim od ovih zemalja predstavlja poprilično veliku sumu za mnoge izdavače, i prevodioce, jer bi ih to motivisalo da preuzmu više rizika, da prevedu više autora bez eventualne pomisli da bi projekat mogao biti otkazan kasnije zbog nedostatka ili nedovoljnih sredstava za prevod", zaključuje Vlahović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
