Zoran Matić je putopisac iz Banjaluke koji će večeras sa početkom u 20 časova u Narodnom pozorištu Republike Srpske predstaviti dvije nove knjige - "Putovanje kroz Balkan 1" i "Putovanje kroz Balkan 2", koje uz knjigu "Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu" čine putopisnu trilogiju najljepših tačaka ovog poluostrva.
Više o knjigama i putovanjima ovim povodom Matić je govorio za "Nezavisne".
NN: Kada ste krenuli redovno da putujete, a kada da pišete o putovanjima?
MATIĆ: Putujem aktivno više od deset godina, nekako mi je putovanje sa vremenom postalo način i dio života, kao neka potreba da se osjećam svoj. Od početka putovanja sam počeo da obilazim "domaće ljepote" ovdje po regionu i vjerujem da je to najbolji način za sve koji vole putovati. Upoznaj prvo svoje okruženje pa onda dalje. Pisati sam krenuo nekako sa društvenim mrežama, da mojoj raji dam preporuke šta da vide i gdje da idu, ovako profesionalno sa pojavom virusa korona kad su ljudi počeli da se raspituju za domaće destinacije. Žao mi je što nisam ranije jer se pojavilo svakakvih likova u putopisnom svijetu, ljudi koji iskorištavaju putovanje ili promovišu neke stvari koje putnicima nisu srodne, barem su mene učili da nisu. Ja svim ovim radom želim ljudima pomoći u stvaranju lijepih uspomena, pa sad radim punom parom da nadoknadim.
NN: U knjizi "Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu" prikazali ste 150 turističkih lokacija. Koliko ste prikazali u dvije knjige "Putovanja kroz Balkan"?
MATIĆ: Počeo sam sa prikazivanjem zemlje iz koje dolazim, jer sam oduvijek znao koliko blaga ima, a ove knjige o Balkanu su logičan slijed mnogih avantura, putovanja i uspomena koje nosim sa prostora gdje me razumiju, na jeziku kojem su me roditelji naučili. U ove dvije knjige je oko 600 lokacija i mislim da ima još za dodati, ali to čuvam za trenutak kada budem odgovarao na vaša pitanja o dopunjenom izdanju.
NN: "Putovanje kroz Balkan 1" prikazuje priče o Sloveniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Šta biste izdvojili kao najreprezentativnije iz ove knjige?
MATIĆ: Najprije različitost i to ozbiljnu, od mora do planina i jezera, od italijanskog do grčkog uticaja, kulture i kombinacije svega što ljudi jedva obiđu za života, a ovdje imaju na dohvat ruke. Ohridsko jezero i manastiri kakvi su samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje priroda i religija žive normalno i srodno. Od Tesle, do Krleže pa do Skenderbega i Envera Hodže. Onda dvorci u Hrvatskoj koji su zaista fenomenalni. Kada sam pisao prvi dio, oduševio sam se kada sam sve skupio koliko različitih sfera turizma ima. Kada bi doveli 20 ljudi sa različitim interesovanjima, mogli bi da uživaju 10 dana, a da nikom ne bude dosadno.
NN: Druga knjiga objedinjuje putopise iz Crne Gore i Srbije. Da li su Vam ove zemlje bile zanimljivije za putovanje jer su njihove prirodne ljepote i destinacije u jednoj knjizi, dok su u drugoj slična mjesta iz četiri zemlje?
MATIĆ: Iskreno, nisam pravio takvu razliku nego više estetski. Želio sam da obje knjige imaju po 250 strana, a Srbija je riznica sa mnoštvom blaga i nisam tu mogao ništa da izostavim, jer ja pripadam generaciji koja ide u Beograd i eventualno Novi Sad, koji su fenomenalni bez komentara, ali ova zemlja ima mnogo više. Bio sam dužan svojim uspomenama sa Tare, iz Subotice, Vranja, Niša, Novog Pazara, Vršca i još mnogo mjesta da ih prikažem ljudima.
NN: Šta je zajedničko ljepotama Balkana?
MATIĆ: U pozitivnom smislu je to neki poseban duh ljudi kojima osmijeh još uvijek dolazi iz duše, a ne iz potrebe za lajkom. Takođe, i mnoštvo kulturnih i društvenih ljepota koje su na ovom prostoru usljed raznih uticaja. Dok je u negativnom to nepoštovanje prema svojoj ljepoti i nezainteresovanost za promovisanje istih.
NN: Bavite se i urbanom rok-kulturom. Na kojem mjestu na Balkanu je ova kultura najrazvijenija, odnosno najzastupljenija?
MATIĆ: Svagdje pomalo, ali slabo podržana. Samo razmislite o "Zaječarskoj gitarijadi" koja živi više od pola vijeka. Šta mislite kako bi to izgledalo u Londonu, bilo bi hodočašće, a kod nas najstariji rok-festival koji radi kontinuirano bori se za opstanak. Beograd, Zagreb, Pula, Niš, Kragujevac, Ljubljana sve su to mjesta na kojima sam gledao neka od najvećih svjetskih imena. Tako da sve su to ozbiljne tačke rokenrol kulture.
NN: Koliko dana godišnje provedete u putu i koliko se teško organizovati zbog drugih obaveza?
MATIĆ: Ja putujem otprilike 200 dana godišnje, ali se slabo promovišem. Šalim se, naravno, ali tih 200 dana je moja potreba. Radim i kao vodič, pa mi je i to u vezi sa putovanjima. Što se tiče usklađivanja, meni to nikad nije problem jer sve što radim su, u stvari, stvari koje volim, tako da živim od stvari koje su moja ljubav, a ne posao i to svima savjetujem jer je mnogo zdravo.
NN: U uvodu prve knjige stoji da ste je napisali uz pomoć prijatelja. Ko Vam je ovaj put pomagao i gdje sve nakon Banjaluke planirate promocije?
MATIĆ: Da, dok god se bavim pisanjem, to će stajati, jer su prijatelji najvažniji segment mog života, ljudi koje sam birao da budu tu i da nekako guramo sve ove vrtloge emocija zajedno u ovom turbulentnom i brzom vremenu. Opet provjerena ekipa koja nema veze sa turizmom, a uradila je za turizam Balkana više od svih kojima to u ugovoru o radu piše. Darko Karać za dizajn i prelom, Lana Šaula i Milica Kecman za lekturu, Milijana Bojić za agentske poslove i prezentacije svega ovog što radim, jer od kad Džeger ima ženu za menadžera, ne pravim se ni ja pametan, Radovan Bjeljac za oko 4.000 kilometara i vožnju raznih tura za pripremu materijala i još mnogo drugih divnih ljudi kojima ovom prilikom zahvaljujem.
NN: Da li ste razmišljali da se pored putopisa okušate u nekoj drugoj proznoj formi?
MATIĆ: Iskreno ne, ja ne idem skijati jer ne znam skijati. Po tom principu, ni ne želim da se petljam u pisanje drugih formata jer mislim da nisam za to. Ja nisam pisac, ja sam predlagač avantura i hroničar uspomena. Nastavljam sa pisanjem vodiča jer mislim da ima šta da se objavi. Iduće godine izlaze knjige o Pragu i Firenci sa Toskanom, jer su to moje omiljene destinacije u Evropi koje ljudi masovno posjećuju, a želim da im pokažem šta tamo da vide, a onda spremam još mnogo lijepih priča iz života u retrovizoru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
