Koncert pod nazivom "Retrospektiva" iz ciklusa koncerata "Introdukcije" biće održan 18. maja u Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS) s početkom u 20 časova.
Na repertoaru su djela Volfganga Amadeusa Mocarta, Feliksa Mendelsona, Dmitrija Šostakoviča i Karlosa Gardela, a izvođači su Anastasija Arsenić i Sonja Saramandić na violini, Jelena Šukalo Majar na violončelu i Srna Majar na violi.
Srna Majar je mlada violistkinja koja je angažovana u Simfonijskom orkestru Narodnog pozorišta Republike Srpske (NP RS), a do sada je sarađivala sa regionalnim kamernim orkestrom "Kamerata Balkanika", italijanskim sastavom "Wonderful Youth Orchestra", nizozemskim "Wonderfeel Festival Orchestra", njemačkim internacionalnim sastavom "Neue Philharmonie München", banjalučkom "Rok simfonijom" i brojnim drugim sastavima.
Istakla se kao dobitnik brojnih nagrada i priznanja među kojima je prva nagrada na Međunarodnom takmičenju "Donne in Musica" 2017. godine u Kragujevcu i specijalna nagrada na online takmičenju "International Youth Music competition", koje je održano 2022. godine u Atlanti.
Više o koncertu "Retrospektiva", Simfonijskom orkestru NP RS i planovima za budućnost Majarova je govorila za "Nezavisne".
NN: Koncert "Retrospektiva" održava se u okviru ciklusa koncerata "Introdukcije". Tokom ove sezone imali smo priliku da čujemo razne koncerte, koja je posebnost "Retrospektive"?
MAJAR: Koncert pod nazivom "Retrospektiva" je osmišljen kao cjelovit pregled događaja koji su se desili. Često se može čuti da retrospektiva daje prošlosti oblik i značenje. Naša ideja jeste bila da provedemo publiku kroz istoriju djela komponovanih za gudački kvartet onim redom kojim su komponovana.
NN: Repertoar obuhvata djela Mocarta, Mendelsona, Šostakoviča i Gardela. Na koji način je koncipiran i šta će sve publika imati priliku da čuje?
MAJAR: Publika će imati priliku da čuje poznata djela za gudački kvartet iz različitih epoha. Mocart kao glavni predstavnik klasicizma je pisao veoma jednostavnu i gracioznu muziku. Romantizam s druge strane odlikuje veliki emocionalni intenzitet i ekspresivnost koja se vidno odražava u Mendelsonovom kvartetu. Šostakovič i 20. vijek donose nove elemente groteske i atonalnosti sa očuvanom tradicijom romantizma. Za kraj, tu je Gardel, koji je napisao tango koji je svoju popularnost samo proširio pojavljujući se i u filmu Martina Bresta "Miris žene", kao i u uvodnoj špici "Šindlerove liste" Stivena Spilberga i "Istinitim lažima" Džejmsa Kamerona.
NN: Kako ste uklopili ova djela iz različitih perioda, različitih emocija?
MAJAR: Naš cilj za ovaj koncert jeste da publici hronološki dočaramo različitost epoha kroz djela gudačkog kvarteta. Svaka epoha odiše svojim stilom i manirom izvođenja, što je u neku ruku izazov, ali i čar muzike. Na taj način kroz isprepletene emocije i različitost djela publika može da stekne poseban osjećaj putovanja kroz vrijeme.
NN: Pored Vas slušaćemo Sonju Saramandić, Anastasiju Arsenić i Jelenu Šukalo Majar. Kako je tekla saradnja sa koleginicama, koliko ste zadovoljni rezultatom u konačnici? Koje su prednosti i specifičnosti sviranja u gudačkom kvartetu?
MAJAR: Gudački kvartet ima veoma bogat repertoar i divnu muziku. Specifičnost gudačkog kvarteta je, po mom mišljenju, bogat i kompaktan zvuk koji gudački instrumenti zajedno stvaraju. U dobijanju tog zvuka veoma je bitno imati kolege s kojima je taj proces uživanje i koji imaju isti pogled na interpretaciju djela koja izvode. Saradnja sa koleginicama u kvartetu je upravo takva. Slažemo se kada je riječ o muzici, ali i po pitanju komunikacije i ideja. Sjajna smo podrška jedna drugoj.
NN: Koliko je za mlade ljude iz naše regije značajno osnivanje Simfonijskog orkestra NP RS i šta Vi kao član vidite kao prostor za dalji razvoj?
MAJAR: Kultura i umjetnost su oduvijek bili stubovi društva, a umjetnici najbolji ambasadori jedne zemlje. Samim tim ulaganje u kulturu je veoma bitno jer ona pozitivno oblikuje društvo. Osnivanje Simfonijskog orkestra NP RS je značajno za mlade talentovane ljude jer su dobili priliku da rade u svojoj zemlji i predstavljaju je na najbolji način.
NN: Da li je i u kojoj mjeri ova koncertna sezona doprinijela promociji umjetničke muzike i stvaralaca, da li postoje naznake da će NP RS nastaviti sa sličnim projektima?
MAJAR: Tokom ove koncertne sezone publika je imala priliku da sluša ciklus koncerata "Serenada za...", kao i ciklus koncerata "Introdukcije". Takođe, naša verzija opere "Karmen" se pokazala kao dobar početak za nešto novo u našem gradu. Želja svih nas je da Simfonijski orkestar Narodnog pozorišta Republike Srpske bude poligon za vrhunske interpretacije kako bi se što više približili publici i, naravno, publiku približili klasičnoj muzici. Svakako da ćemo nastaviti sa sličnim projektima uvodeći i nova djela koja naš grad nije imao priliku još da čuje, kao i nove ideje poput orkestarskih radionica ili radionica za djecu.
NN: Ima li umjetnička muzika svoju publiku, da li ste primijetili kakva je posjećenost kada je riječ o, uslovno rečeno, mlađoj publici?
MAJAR: Ne mogu da kažem da je nema. Klasična muzika u našem gradu ima svoju publiku, ali smatram da treba raditi na tome da se mlađa, pa i ostala publika zainteresuje u još većem broju. Proširenje sastava bi nam mnogo pomoglo. Jedna od ideja za skoru budućnost jeste da imamo na repertoaru opere, kao i velika simfonijska djela koja bi sigurno zainteresovala veliki broj ljudi, mlađih i starijih. Ali, za ovakve ideje nam je potrebna podrška Ministarstva u realizaciji, jer veća djela zahtijevaju mnogo veći broj angažovanih ljudi i muzičara.
NN: Bili ste angažovani u raznim sastavima u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, a godinu dana ste proveli kao student na Konzervatorijumu u Trstu. Koliko su Vam ta iskustva pomogla u razvoju karijere?
MAJAR: Smatram da je bilo koji vid učešća u internacionalnim festivalima i orkestrima veoma značajan za napredovanje. Iz svog iskustva mogu da kažem da sam mnogo toga naučila i stekla jedno bogato iskustvo svirajući sa raznim muzičarima širom Evrope. Tu se spajaju različite kulture, različiti ljudi i škole. Samim tim, razmijenila sam dosta interesantnih ideja i pogleda na muziku. To je na neki način oblikovalo mene kao osobu, a samim tim i kao svirača.
NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost, gdje se vidite u profesionalnom smislu?
MAJAR: Moji planovi za budućnost osim aktivnog sviranja i trenutnog posla jesu i pedagoški rad kao dodatno usavršavanje ako mi se ukaže prilika.