Pozorište je jedna od rijetkih umjetnosti koje uključuju živog čovjeka na sceni i takvo iskustvo, po sebi, mora biti i jeste dragocjeno. Pozorište je život. U svom najčistijem obliku.
Ovo su riječi Dijane Grbić, koja je po zvanju glumica i producent izvođačkih umjetnosti, a koja trenutno obavlja funkciju direktorice Narodnog pozorišta Republike Srpske (NP RS). Za kratko vrijeme sa Grbićevom na čelu u nacionalnom teatru Republike Srpske pokrenuti su i realizovani brojni projekti, a o njima, kao i o novim projektima i novoj sezoni u ovoj instituciji kulture govorila je za "Nezavisne"
NN: Možete li nam najaviti šta NP RS čeka do kraja ove godine?
GRBIĆ: U prvoj sedmici septembra, tačnije 1. septembra, počinjemo rad na novoj predstavi kojom ćemo 18. oktobra zvanično otvoriti novu sezonu. Predstavu "Gospođica" režiraće Đurđa Tešić, koja je već nekoliko puta, sa velikim uspjehom, postavljala zanimljive tekstove na veliku scenu Narodnog pozorišta. Drago nam je da nam se Đurđa, nakon nekoliko godina, ponovo vratila jer ona uvijek unese nešto čarobno i napravi pozitivnu radnu atmosferu. Već sljedeći dan naš gudački orkestar će otvoriti "Šantićeve dane" u Mostaru, a sredinom septembra gostujemo u okviru Dana Srpske u Srbiji. Idemo sa jednom predstavom i zajedničkim koncertom Narodnog pozorišta Republike Srpske i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. U Banjaluci će 16. septembra biti održan koncert povodom Dana srpskog jedinstva i srpske zastave, u kojem takođe učestvujemo i jedan smo od organizatora. Krajem septembra nas očekuju gostovanja Beogradskog dramskog pozorišta. Već smo objavili repertoar pa će publika na našoj sceni moći vidjeti predstave poput "Zaljubljenog Šekspira", "Antigone" ili "Plastelina". Do kraja godine nas, pored našeg redovnog repertoara, očekuju razne večeri čitanja poezije i dramskih tekstova, radionica i predavanja, saradnja sa Gradskim pozorištem "Semberija", premijera predstave "Lica" u režiji Aleksandre Galine i naravno nove akcije Narodnog pozorišta, kojima će u fokusu biti mlađe generacije. U pitanju su zanimljive, inovativne kampanje približavanja i otvaranja pozorišta novoj publici, što je, između ostalog, jedan od naših ciljeva.
NN: Bavili ste se i bavite se i umjetnošću i kulturnom politikom. Kako je došlo do toga?
GRBIĆ: Nije namjerno, ako me to pitate. Prije je to splet okolnosti, kao uostalom sa svima nama koji se bavimo i umjetnošću i kulturnom politikom istovremeno. Govorim o Republici Srpskoj. Rijetko ko se od nas školovao za kulturnu politku, ali nas je posao uveo u tu oblast gdje smo vremenom izgradili debelo iskustvo. Nema nas puno, a voljela bih da nas ima više jer je kulturna politika jedini način da se neke stvari u kulturi izvedu na pravi put, da se naprave ozbiljne, tektonske promjene.
NN: Kada smo kod promjena, šta se promijenilo u Narodnom pozorištu Republike Srpske od kada ste Vi na čelu?
GRBIĆ: U domenu organizacije i umjetničkog programa Narodnog pozorišta Republike Srpske najvažnija i najznačajnija promjena je osnivanje Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta, prvog profesionalnog orkestra u Republici Srpskoj. Njihov pravac rada je predstavljen na koncertu u junu, na platou ispred pozorišta, kojim je otvoren ovogodišnji Teatar fest "Petar Kočić". Uradili smo to na platou jer smo željeli da Narodno pozorište izađe vani, u javni prostor, i to je nešto ka čemu ćemo inače težiti. Trenutno smo u pripremama novih programa koje će publika uskoro moći gledati. Malo se borimo sa prostorom jer Narodno pozorište svojiim kapacitetom i generalno arhitekturom nije predviđeno za probe i muzičkog i dramskog dijela istovremeno, prvenstveno zbog zvuka i zvučne izolacije. Problemi nastaju u trenucima kada se gradi predstava, jer su probe u tom periodu, uključujući i čitaće probe u prvoj fazi razvoja, svakodnevne i dešavaju se nekoliko puta u toku dana, ali uprkos tim izazovima ozbiljno grabimo naprijed.
NN: Organizovali ste i akciju "Narodno sa narodom". Kako je prošla?
GRBIĆ: U pitanju je slogan za našu prvu turneju po gradovima Republike Srpske. O decentralizaciji se, u kontekstu kulturne politike, stalno govori, puna su nam usta decentralizacije, ali činjenica je da se u planovima i programima, pa i u planiranju budžeta, do sada nikada nisu planirale turneje, u smislu te riječi, samo gostovanja i učešća na festivalima. Tako da je "Narodno sa narodom" naša prva turneja ovog tipa i ozbiljan korak u proces decentralizacije. Smatrajući da je decentralizacija izuzetno važna i uzimajući je kao jedan od naših prioriteta, mi smo zacrtali taj novi cilj i sa velikim uspjehom ga ove godine i ostvarili. Bilo je to posebno i dragocjeno iskustvo kako za publiku po manjim mjestima koja nikada nije bila u prilici pogledati predstavu nacionalnog teatra, tako i za naš ansambl. Količina emotivne energije koja je razmijenjena između glumaca i publike nam je pokazala da ovaj put koji smo izabrali jeste ispravan.
NN: Smatrate li da i u Banjaluci Narodno pozorište treba približiti narodu?
GRBIĆ: Posljednja promjena se tiče komunikacije Narodnog pozorišta prema publici. Konačno smo napravili novu stranicu Narodnog pozorišta i postali smo aktivniji na društvenim mrežama, za koje smatram da jesu jedan od značajnih alata u komunikaciji sa publikom, a publika je, što se mene tiče, najvažnija i razlog je zašto mi kao pozorišna kuća uopšte postojimo. A da bi se ono što mi radimo, a govorimo o proizvodnji predstave, predstavilo publici na najbolji način, raspisali smo i konkurs za nabolji dizajn plakata za predstavu "Sumnjivo lice". Na konkursu je pobijedila studentica Akademije umjetnosti Andrea Aleksić. Publika je vrlo pozitivno reagovala na njen dizajn, a plan nam je da ovaj jednogodišnji konkurs postane tradicija Narodnog pozorišta. Kao što vjerovatno znate, potpisali smo i ugovor sa Akademijom umjetnosti, tako da nas očekuje niz zajedničkih aktivnosti, a prema osnivaču smo uputili i zahtjev da nam se omogući stručna praksa za studente, odnosno stipendiranje studenata za obavljanje stručne prakse u Narodnom pozorištu, što je takođe jedan od ciljeva aktuelne Strategije razvoja kulture Republike Srpske. Uz to, uveli smo akciju "Za one koji vole", gdje za jednu kupljenu ulaznicu drugu dobijate na poklon. Ova uspješna akcija je povećala prodaju ulaznica dramatično i, na našu radost, napunila sale Narodnog pozorišta. Ono što smo primijetili jeste da se tokom ove akcije struktura posjetilaca promijenila, da su nas počeli posjećivati i neki ljudi koji ranije nisu dolazili u Narodno pozorište, što je dragocjeno. Sjećam se kada smo radili istraživanje publike za potrebe izrade Strategije razvoja kulture Banjaluke 2018-2028. da je veliki broj ispitanika navodio da od svih ustanova najčešće ne posjećuje pozorišta. A razlozi za to? Preskupe ulaznice i neadekvatna garderoba u ormaru. Mislim da je važno demistifikovati čin odlaska u pozorište i približiti ga svima jer pozorište mora biti i jeste kuća u koju su svi dobrodošli bez obzira na status, poziciju, opredjeljenja, pol, godine ili odjeću u ormaru.
NN: Koje su promjene u domenu kulturne politike?
GRBIĆ: U domenu kulturne politike su napravljene ozbiljne i velike stvari. Najznačajnija je svakako nova sistematizacija koju smo radili sa stručnjacima iz oblasti muzike (Akademija umjetnosti u Banjaluci) i iz oblasti pozorišta (Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu i Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu). Ušli smo u jedan evropski projekat kroz koji smo izvršili procjenu trenutnog stanja, procjenu naših ljudskih i tehničkih kapaciteta i dobili studiju koja nam je u velikoj mjeri pomogla po pitanju budućih koraka, te preporuke za način organizovanja kuće u skladu sa našim kapacitetima i programskim politikama. Ono što smatram izuzetno važnim jeste da je ta studija bila naslonjena na istoriju Narodnog pozorišta, na vrijeme prije i vrijeme nakon katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci 1969. kada je došlo i do raznih vrsta pomjeranja u organizaciji rada ove kuće. Formirala sam Umjetnički savjet Narodnog pozorišta koji čine naša tri glumca prvaka Slađana Zrnić, Nikolina Friganović i Željo Stjepanović, umjetnički direktor Narodnog pozorišta Aleksandar Stojković, animator i profesor na Akademiji umjetnosti Mladen Đukić, teatrolog, profesor Mladen Šukalo i dramaturg, profesor Rade Simović. Riječ je o savjetu koji formalno nikada nije postojao ili, ako jeste, nije uzimao aktivno učešće u praćenju i analizi repertoara u nastajanju. I Zakon o pozorištu i Statut Narodnog pozorišta, kao dva ključna dokumenta koja regulišu naš rad, predviđaju ovaj savjet kao savjetodavno i korektivno tijelo umjetničkog programa. A predviđaju i nekoliko pravilnika koji bliže uređuju i regulišu rad pozorišta, što smo takođe završili. Puno papirologije i administrativnog rada, ali izuzetno važnog i neophodnog za pravilno funkcionisanje ustanove.
NN: Za kratko vrijeme urađeno je mnogo značajnih i kvalitetnih stvari...
GRBIĆ: Iskustvo je presudno, ali ono što bih posebno naglasila jesu tri stvari. Prva: dobra organizacija i uopšte posjedovanje organizacionih vještina. I naravno predanost poslu, da ćete završiti ono što ste zamislili, planirali i započeli. Samim tim, druga je: istrajnost u cilju. To je u ovom poslu od velikog značaja jer prepreka je toliko, ne biste vjerovali, da je svaki dan izazov, što je šteta, jer kultura, posebno pozorište, trebalo bi da bude naša oaza i prostor učenja i razmjene, znanja, iskustava, energija. To je jedna od rijetkih umjetnosti koje uključuju živog čovjeka na sceni i takvo iskustvo, po sebi, mora biti i jeste dragocjeno. Pozorište je život. U svom najčistijem obliku. I posljednji, ali, po mom mišljenju, možda i najznačajniji razlog: sposobni ljudi u najužem timu koji vam na svakom tom koraku nesebično pomažu. Kako zbog vas, tako i zbog sebe i svoje neizmjerne ljubavi prema pozorištu. Bez ljudi, a sada govorim o ljudima koji su sa mnom direktno u ovom procesu, ne bi bilo ništa. Oni znaju ko su, a ja se nadam i da znaju koliko cijenim njihovu podršku, predanost, posvećenost, rad i česta odricanja. Hvala im na tome. U ovom, pa vjerujem i bilo kom drugom poslu, ako nemate dobar tim koji vam vjeruje i s vama gine, džaba vam sve. Kao što sam rekla u jednom od prethodnih intervjua, pozorište čine ljudi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.