Pozornica

Otkrića o stećcima na filmu

Otkrića o stećcima na filmu
Otkrića o stećcima na filmu

Dokumentarni film "Otkrivanje tajni zgošćanskih stećaka" Ferida Sokolovića prikazat će cijeli tok istraživanja u Zgošći u općini Kakanj, koje je rezultiralo pronalaskom 15 novih stećaka i tri grobnice.

Istraživanja su vršena od 23. jula do 69. avgusta u općini Kakanj, gdje su 1891. godine otkriveni stećci koji su svojom ljepotom i drugačijim načinom obrade dugo plijenili pažnju i budili zanimanje arheologa i historičara.

Cijeli projekat jučer je predstavljen u botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, pored dva zgošćanska stećka koja su 1969. godine tamo prenesena i od tada krase botaničku baštu Muzeja.

Lidija Fekeža-Martinović, arheolog i voditeljica istraživanja, koja su rađena u julu i avgustu, kazala je da je Zgošća kraj umjetnosti stećaka, koji datiraju iz prve polovine 15. stoljeća.

Ona navodi da su zgošćanski stećci - jedan sljemenjak i jedan stup veoma zanimljivi, te su u rangu s nekropolom u Radimlji i nekim drugim hercegovačkim nekropolama.

Ističe da su, kada su krenuli u istraživanje zgošćanskih stećaka, imali vrlo malo podataka, samo dva arheološka članka, te da im je sve to izgledalo beznadežno.

"Međutim, iskopali smo samo 40 centimetara zemlje na tom lokalitetu i pronašli 15 novih stećaka. Istraživanja bi trebalo nastaviti, jer smo tamo našli 46 skeletnih ostataka. Najzanimljivije je da smo pronašli stećak koji je položen kao ravna ploča. To je prvi takav stećak otkriven na području BiH i tu smo pronašli tri grobnice. Institut za DNK analizu i genetiku radit će analizu skeleta, a u sve to uključit će se i antropolozi", kazala je Fekeža-Martinovićeva.

Objašnjava da su dekoracije koje se nalaze na drugim stećcima prisutne i ovdje: dvorac, dvoboj ili konjanici, rozete, te vrpca i drugi elementi.

"Ali sama kompozicija i izvedba tih motiva, te neki detalji unutar motiva, su zaista nešto posebno", kazala je ona.

Ferid Sokolović, autor dokumentarca o zgošćanskim stećcima, ističe da će cijeli projekat istraživanja biti realiziran u tri faze - arheološka istraživanja, koja su već završena, genetička i lingvistička faza, te okosnica cijelog projekta, dokumentarni film.

"Prvi dio filma predstavljat će čitanje natpisa sa zgošćanskog stupca, nešto drugačije vrste stećka od klasičnog sljemenjaka. S obzirom na to da je stupac oštećen, čitat će se metodom skeniranja koju vrši Alija Potić", rekao je Sokolović.

Dodaje da je lokacija zgošćanskih stećaka danas ledina, ali da su istraživanja pokazala da se tu i dalje nalaze značajni arheološki ostaci.

"Kuriozitet je da smo pronašli grobnicu na mjestu gdje je stećak stajao, a među artefaktima je pronađen, i po načinu izrade i ornamentima, jako dragocjen prsten", navodi Sokolović.

Ističe da je zanimljiv podatak da je na stupcu ispod kojeg se nalazila grobnica napisana riječ ban, te da su u grobnici pronađeni muški, ženski i dječji skelet, čime je potvrđena njihova porodična veza.

"Stručnjaci vjeruju da bi na tom mjestu mogli ustanoviti da je tu pokopan neki bosanski ban i njegova porodica", kaže Sokolović.

Damir Marjanović, genetički stručnjak iz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, rekao nam je kako ne zna da li će iz kostiju uspjeti izvući DNK i utvrditi o kome se radi, ali da su do sada uspješno izvršili analize skeleta iz masovnih grobnica po BiH, ali i u Sloveniji, gdje su vršili analizu skeleta iz Drugog svjetskog rata.

"Vjerujem da ćemo uspjeti, jer slična istraživanja radimo s doktoricom arheologinjom Snježanom Vasilj, gdje ispitujemo skelete za koje se vjeruje da su stari i preko 2.000 godina", rekao je Marjanović.

Sokolović navodi da će zadnja klapa filma "Otkrivanje tajni zgošćanskih stećaka" pasti 20. septembra za kada je planirano postavljanje replike stećka u Kaknju, koju radi akademski kipar Samir Sućeska zajedno s pripadajućim nalazima, pronađenim u grobnici.

Za premijerno prikazivanje ovog dokumentarnog filma čekat će se nalazi obrade svih pronađenih artefakata, te utvrđivanje starosti kostiju, što će biti poznato tek za otprilike šest mjeseci.

Cijeli projekat vodi Udruženje građana "Art-Sef" iz Visokog, a projekat je podržalo Ministarstvo kulture i sporta FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije