Pozornica

"Rechnitz - Anđeo uništenja" na daskama HNK Mostar

"Rechnitz - Anđeo uništenja" na daskama HNK Mostar
Foto: Hrvatsko narodno kazalište Mostar | "Rechnitz - Anđeo uništenja" na daskama HNK Mostar

MOSTAR - Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru slavi 28. godišnjicu postojanja, a tim povodom sutra od 20 časova biće izvedena predstava "Rechnitz - Anđeo uništenja" rediteljke Sabine Mitereker.

Predstava je nastala prema tekstu austrijske spisateljice Elfriede Jelinek, jedne od najnagrađivanijih književnica sa njemačkog govornog područja, koja je 2004. godine nagrađena Nobelovom nagradom za književnost.

U predstavi, koja je koprodukcijski projekat Sarajevskog ratnog teatra SARTR i HNK Mostar, igraju glumice i glumci oba pozorišta - Selma Alispahić, Jelena Kordić Kuret, Dženana Džanić, Sead Pandur i Dražen Pavlović.

"Radnja drame 'Rechnitz - Anđeo uništenja' bavi se događajem koji se desio u noći između 24. i 25. marta 1945. godine, kada je grofica priredila u svom dvorcu Rechnitz gozbu za komšije, velikodostojnike lokalne Nacionalsocijalističke partije, SS oficire, od kojih je jedan bio njen ljubavnik, a i za nekolicinu dobrih strijelaca iz redova nacista. Vrhunac te noći pijanstva i razvrata bio je masakr nad 180 Jevreja na prinudnom radu. Svi su pobijeni te noći, osim dvojice, koji su bili zaduženi za kopanje grobnice. Oni su ubijeni sutradan", stoji na internet stranici HNK.

Dodaje se da se u Austriji o ovom događaju nije govorilo decenijama te da su tragovi zločina uklonjeni, a masovne grobnice nikada nisu pronađene.

"Ovaj tekst bez sumnje može povezati Austriju nakon Drugog svjetskog rata i trenutno stanje u regiji, gdje zločini nisu završeni ni desetljećima nakon kraja rata", pojašnjeno je.

Scenografkinja predstave je Monika Močević, kostimografkinja Lena Samardžić, saradnica na pokretu Amila Terzimehić, korepetitorica Tijana Vignjević, a asistentice rediteljke Nejra Babić i Rea Jugo. Producenti predstave su Aleš Kurt, Ishak Jalimam i Ivan Vukoja. Tekst je prevela Bojana Denić.

"Predstava 'Anđeo uništenja' u svojoj je postmodernosti, naizgled kontradiktorno, apsolutno moderna. Njezina modernost manifestira se kroz preispitivanje klasičnih dramskih i kazališnih kodova ostavljajući prostor za tumačenje i stanovitu nedovršenost. Raskidanje s tradicionalnim modelima u dramskoj strukturi, moralni relativizam glasnika i njihova skepsa u samu svijest subjekta ničeanski su obrasci. Volja za moć vodi glasnike, a ne moralni imperativ. Uz liminalnost nalazimo i površinski moment u kojem je sve ples, igra i fluktuacija. Glasnici su kao Ničeov plesač na žici iznad bezdana - svjesni su opasnosti i zla, ali ih banaliziraju. Banalnost zla (H. Arendt) još je jedan motiv predstave i referentna točka. Ako se sve može staviti u odnos, za kazalište je to potentno, no za povijest problematično zbog implicitne relativizacije. Redateljica je toga i te kako svjesna i zato predstava ostaje liminalna do samoga kraja provocirajući gledatelja da se angažira i postavlja pitanja na koja odgovori nisu uvijek ugodni, no svakako su potrebni", navela je Anita Milićević, koordinatorka projekta u ime HNK Mostar.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije