BANJALUKA - Četiri i po godine nakon smrti Serđa Bonelija, prvog scenariste i tvorca Zagora, napustio nas je i Galijeno Feri, crtač i supokretač ovog legendarnog stripa.
Za Bonelija i oni koji nisu čuli sigurno znaju za neku od kovanica njegovog najpoznatijeg lika Zagora, kao što su: "Sto mu gromova", "Tako mi hiljadu bubnjeva Darkvuda" ili pak Zagorovog vjernog pratioca Čika: "Karamba, karambita", "Tako mi čukundede vrača" itd.
Postoji stara priča koja kaže da kada je jedna baka, nakon što je izašla iz pozorišne sale, gdje je gledala "Hamleta", na pitanje kako joj se dopala predstava odgovorila: "Dobra je, ali ima puno poznatih fraza". Baka, naravno, onda kada je čula te "fraze", ni slutila nije da ih joj je "igrom gluvih telefona" poslao lično Viljem Šekspir.
Za razliku od pozorišta, u kojem možemo pretpostaviti da baka iz priče nije prepoznala dobro poznati tekst jer se godinama i vijekovima mijenjaju glumci koji ga izgovaraju, stvar sa stripom je drugačija.
Doduše, i u prvom i u drugom slučaju karakter likova se gotovo identično mijenja u zavisnosti od novih dramaturga, odnosno scenarista, ali strip-crtači godinama crtaju i usavršavaju samo ono što je skicirao prvi crtač određenog lika. Upravo takav slučaj je bio sa Galijenom Ferijem i Zagorom Te-Nejem.
U početku, Zagorov vizuelni lik Feri pronalazi u glumcu Robertu Tejloru, ali kasnije ga postepeno mijenja, sve više ga približavajući sopstvenom liku.
"Normalno je da između autora i njegovog lika postoji psihološka, pa i fizička povezanost. Zagor veoma liči na mene dok sam bio mlad. Oduvijek sam bio avanturističkog duha pa sam ga udahnuo i njemu", kazao je jednom prilikom Feri, o čijem značaju je za "Nezavisne" nekoliko rečenica rekao Milan Milošević, kolekcionar stripova, koji, pored bavljenja književnom kritikom, posebnu ljubav gaji za kritiku devete umjetnosti.
"Svestrani Galijeno Feri u nedjelju je posljednji put udahnuo milanski smog i preselio se u rajsku močvaru Mo-hi-la, gdje je smjestio radnju svog najpoznatijeg heroja, čuvenog Duha sa sjekirom, Zagora", kazao je Milošević, koji je zajedno sa Zagorom odrastao, te ga je upravo ovaj lik privukao stripovima kojih danas u ličnoj kolekciji ima blizu osam hiljada.
"Zagor je personifikacija Biblije.
Sve ono što treba dijete da sazna o svijetu, može naći u njemu. On je heroj, ali i običan čovjek s manama. Feri ga je kristalisao preko 50 godina.
Njegovo postojanje i opstanak u svijetu stripa, u kojem te paučina brzo prekrije, opčinjava. Uspona i padova u serijalu je bilo, ali se nikad nije spalo ispod granice neukusa, kako tekstualno, tako i crtački", rekao nam je Milošević, naglašavajući da svi Ferijevi radovi na drugim serijalima (Mister No, Komandant Mark) nisu bili ni upola ubjedljivi koliko i rad na Zagoru. Iako je i prije stvaranja, na Balkanu megapopularnog, Zagora, pojašnjava Milošević, Feri bio poznat ilustrator, ovim projektom ušao je u istoriju stripa i postao najzaslužniji za ekspanziju ovog medija u bivšoj Jugoslaviji.
Već prva epizoda "Nasilje u Darkvudu" - Zlatna serija broj 13, pojavivši se 1968, sedam godina nakon pojavljivanja Zagora u Italiji, hipnotisala je jugoslovensku publiku.
"Nažalost, ovaj strip nije imao većeg uspjeha kod čitalaca vodećih strip-nacija (SAD, Engleska, Japan, Belgija), ali je na našim prostorima, u Brazilu, Turskoj i naravno Italiji, postao najpopularniji strip svih vremena. Tiraž Zagorovih epizoda u bivšoj Jugoslaviji je dostizao, za današnje pojmove, nevjerovatnih 150.000 primjeraka, što je njegovog izdavača (novosadski "Dnevnik") postavljalo u sami vrh izdavaštva", podsjeća Milošević.
Galijeno Feri je nacrtao veliki broj epizoda redovne i specijalnih serija Zagora, a rad na naslovnim stranicama završio je prošle godine s jubilarnom 600. epizodom. Bio je najuticajniji crtač kuće "Serđo Boneli Editore", koja se, pored vlasnika Serđa, u kratkom roku oprostila i od njegovog dugogodišnjeg saradnika i prijatelja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.