Vizuelna umjetnost

Izložba "Balkanska kula" Aleksandra Bajunovića u petak u Kamenoj kući

Izložba "Balkanska kula" Aleksandra Bajunovića u petak u Kamenoj kući
Foto: N.N. | Izložba "Balkanska kula" Aleksandra Bajunovića u petak u Kamenoj kući
Milan Rakulj

BANJALUKA - Izložba "Balkanska kula" akademskog slikara Aleksandra Bajunovića biće otvorena u Kamenoj kući na tvrđavi Kastel u petak u 19 časova.

Izložba će biti realizovana u organizaciji Kulturnog centra Banski dvor, a obuhvata selekciju radova koji su nastali u okviru umjetnikovih master studija na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, u klasi profesorice Borjane Mrđe.

Aleksandar Bajunović rođen je u Šapcu 1995. godine. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Šapcu. Akademiju umjetnosti u Banjaluci upisao je 2014. godine, smjer Slikarstvo, u klasi Vese Sovilja. Godine 2018. je diplomirao i upisao master studije u klasi profesorice Borjane Mrđe. Zvanje demonstratora - stručnog pomoćnika stiče na smjeru Slikarstvo na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Od 2019. godine je član Udruženja stvaralaca Šapca. Učestvovao je na više međunarodnih likovnih kolonija u zemlju i inostranstvu, a iza njega je već devet samostalnih i devet kolektivnih izložbi. O njegovoj najnovijoj postavci pisala je njegova mentorka Borjana Mrđa.

"Kao referencu za naziv svoga master rada 'Balkanska kula' Aleksandar Bajunović je prizvao rad Pitera Brojgela Starijeg 'Vavilonska kula'. Jedna slika Piterove 'Vavilonske kule' je u Muzeju istorije umjetnosti u Beču i ova slika prikazuje momenat aktivnog nastajanja kule. Ona donosi stanje ideološkog zanosa i vjere u nesumnjivu progresiju usljed civilizacijskog procesa penjanja ka nebu", kaže Mrđa.

Međutim, druga slika, dodaje Mrđa, koja je u roterdamskom muzeju "Boijmans Van Beuningen", svojevrsni je negativ kule u ideološkom smislu jer djeluje napušteno i prazno.

"Graditelji su otišli, gradnja je zaustavljena. Ovakva kontrastna polarizacija i Brojgelovo dvostruko promišljanje o predmetu rada ukazuju na to koliko je ovaj motiv kompleksan i nemoguće mu je pristupiti jednoobrazno. On nosi u sebi bezvremen metaforički potencijal u smislu propitivanja i poređenja jedinstva i podjele, želje za patrijarhalnom moći, gradivnim i dekonstruktivnim potencijalom civilizacije, idejom o mogućoj jezičkoj unifikaciji nasuprot razbijanju komunikacije na mnoštvo različitih jezika (naroda)", ističe Borjana Mrđa. Ona dodaje da se u najdubljim slojevima značenja u ovoj postavci otvara pitanje suštine ljudskog i civilizacijskog, pojedinačne i zajedničke sudbine, kao i utopije globalnog ujedinjenja kroz jezik i izgradnju unificiranog društva, ideološki i politički.

"Reprodukciju Brojgelove religijsko-istorijske paradigme i ikonografije Aleksandar primjenjuje kritički te svojim ciklusom slika poziva na promišljanje trenutnog stanja patrijarhalne zaostavštine ruralnih područja Balkana, formalno i suštinski", zaključuje Mrđa.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije