Vizuelna umjetnost

Izložba radova Sartorija Braida: Italijanski umjetnik pred Banjalučanima

Izložba radova Sartorija Braida: Italijanski umjetnik pred Banjalučanima
Foto: N.N. | Izložba radova Sartorija Braida: Italijanski umjetnik pred Banjalučanima

BANJALUKA - Izložba italijanskog umjetnika Sartorija Braida pod nazivom "Upgraded! 8 Chunks of Memory Recodified Today" biće otvorena u Malom izložbenom salonu Banskog dvora sutra u 19 časova.

Riječ je o prvom predstavljanju ovog mladog i izuzetno uspješnog venecijanskog umjetnika u Banjaluci.

"U njegovim radovima dominira osjećaj napuštenosti i praznine uz odsustvo figuralnosti. Predmeti koje on prikazuje su relikti digitalne prošlosti i naš odnos prema njoj. Slojevitost njegove umjetnosti može se čitati na različite načine. Novi ciklus od osam slika, jedne instalacije i dvije skulpture predstavlja umjetnikov odnos prema digitalnim greškama, odnosno anomalijama vještačke vrste koje daju jedinstven estetski osjećaj kod posmatrača", navodi kustos izložbe Mladen Banjac.

Sartori Braido je italijanski umjetnik koji je uglavnom stvarao u Veneciji, gdje je završio osnovne i master studije iz izvođačkih i vizuelnih umjetnosti na Akademiji lijepih umjetnosti. Nedavno se preselio u Bosnu i Hercegovinu, gdje proširuje svoja umjetnička istraživanja.

Od samih početaka dobija dobre kritike: 2012. je bio finalista "Bevilacqua La Masa" nagrade u Veneciji, 2013. je dobio "Combat" nagradu "Đovani Fatori" muzeja u Livornu, 2016. se našao u užem izboru za "Cairo Editore" nagradu, a nedavno je definisan kao jedan od umjetnika u usponu od strane "Exibarta" 2019. godine. Među brojnim izložbama izdvajaju se "Bijenale" u Veneciji 2009. "Bevilaqcua La Masa" fondacija (Venecija, 2014) i "Pallazio Reale" u Milanu 2016. godine.

Njegovo djelo karakterišu zagonetne figure, sa vještačkim i neljudskim aspektom, smještene u hladne i neatmosferske prostore, sa jasnim referencama na računarsku grafiku i njene greške. Predmeti potiču iz najrazličitijih izvora: starih fotografija, školskih enciklopedija, časopisa, kao i bioskopa i televizije..., fragmenti zaboravljenih slika iz različitih vremena i konteksta, ekshumirani iz zaborava i konačno prerađeni iz memorije računara, koji nije mogao da shvati njihovu prirodu.

Njegova istraživanja su se od svog prvog principa usredsredila na estetiku proizvedenu obradom mašine i na nesposobnost, tipičnu za digitalni medij, da reprodukuje s apsolutnom vjernošću ono što je stvarni svijet, to jest svijet kakav čovjek doživljava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije