Ilustrator Midhat Kapetanović nedavno je objavio dirljivu ilustraciju kojom je odao počast žrtvama razornih zemljotresa koji su pogodili Tursku i Siriju.
Na istoj se nalaze predstavnik BiH Vučko, predstavnik Hrvatske Zagi i predstavnik Srbije Pobednik koji zajedno sa vukom i medvjedom sa obilježjima turske i sirijske zastave uklanjaju ruševine nakon zemljotresa. Ilustracija je dočekana s oduševljenjem širom regiona.
U razgovoru za "Nezavisne" bh. umjetnik je govorio šta ga inspiriše za rad i o važnosti ilustracije i stripa kao medija komunikacije i otpora. Kapetanović je tokom pandemije virusa korona i zemljotresa u Hrvatskoj ilustracijama slao poruku podrške i zajedništva, a isto je sada uradio kao podršku ljudima u Turskoj i Siriji. On je za početak govorio o tome koliko su ovakve poruke važne.
"Doba zagušenja informacijama u kojem živimo nam često stvara konfuziju oko životnih prioriteta. Brinemo se o političkim i socijalnim trivijalnostima dok ljudi oko nas gladuju, boluju i pate. Koliko su ljudi širom svijeta znali o našim stvarnim patnjama tokom rata dok su bili zaokupljeni pomjeranjem socijalnih paradigmi, a pri tome gubili osnovne elemente ljudskosti i humanizma? Dešavanja u Siriji i Turskoj nas tjeraju da se zapitamo koliko bi svijetu bila bitna naša bol da je situacija obrnuta i da li su naše suze slanije i gorče od tuđih", kazao je Kapetanović.
NN: Uskoro se navršava godišnjica od Vaših prvih ilustracija Zagija i Vučka koje su postale viralne nakon zemljotresa u Zagrebu. Kako je došlo do njih?
KAPETANOVIĆ: Tog dana kada je cijelu regiju pogodio zemljotres s epicentrom u Hrvatskoj efekti su se osjetili širom Balkana, a naročito u dijelovima Krajine i Republike Srpske. Supruga i ja smo odmah dobili direktnu informaciju od naših prijatelja iz Banjaluke da su sigurni. Onda sam vidio fotografije koje su me duboko potresle. Na slikama sam vidio mlade majke sa bebama u naručju kako u kućnim mantilima stoje ispred zgrade porodilišta u Zagrebu zbog straha od rušenja. Identične slike sam vidio u Sarajevu 1992. godine ispred akušerske klinike Jezero. To je odmah u meni pokrenulo duboke osjećaje - kao što su osjećali mnogi ljudi moje generacije u tom trenutku. Ilustraciju sam nacrtao kao gest podrške prijateljima i porodicama u regiji kojima fizički nisam mogao pomoći zbog restrikcija i zabrane prelaska granica koje su ustanovljene zbog pandemije.
NN: Gdje nalazite inspiraciju, imate li stvaralačku krizu i kako se opuštate kad ne stvarate?
KAPETANOVIĆ: Kreativnim osobama inspiracija je uvijek nadomak ruke, a njene pokretačke snage uvijek mogu biti međuljudski odnosi, osjećaji ispravnosti i pogrešnosti i želja za promjenom nabolje. Dovoljno je da se stavite u tuđe cipele i zamislite kako biste odreagovali na određenu kriznu situaciju da automatski pronađemo ono ljudsko u sebi.
NN: Da li je tlo na kojem živimo izuzetno pogodno za Vaš rad u odnosu na to da ste na primjer rođeni u nekoj skandinavskoj zemlji gdje nema problema i previranja?
KAPETANOVIĆ: Skandinavske zemlje i narodi koji žive preko mora i okeana imaju vlastite probleme koje mi u ovoj svojoj okolini ne možemo ni da počnemo shvatati. Živimo u nečemu najbližem raju na Zemlji. Zime su blage, ljeta topla i ugodna, a zemlja blagorodna. Zamislite da moramo brinuti o zemljotresima na dnevnoj bazi do te mjere da moramo izmišljati nove načine visokogradnje, pa da nemamo vode za piće i jalovu zemlju? Mi ipak pronalazimo sebi razloge za nezadovoljstvo u svakodnevnim bezveznim sitnicama za koje bi ljudi iz tih dalekih zemalja dali sve da su im razlog za buđenje ujutro.
NN: Zašto se bavite ilustracijama sa fantastičnom tematikom, da li je prozor koji nemamo možda onaj kroz koji najbolje vidimo neke stvari i činjenice?
KAPETANOVIĆ: Fantastična tematika i poetska alegorija su uvijek bile iskrivljeno ogledalo u kojem najbolje vidimo svoj odraz. Pametan čovjek je rekao da je odrastao čovjek samo dijete koje je zaboravilo da sanja. Umjetnicima svih profila je lakše pronaći smisao u onom čarobnom svijetu iza očnih kapaka nego u onome što nas svaki dan tišti.
NN: Koliko su danas ilustracija i strip važni kao medij komunikacije i otpora i koliko su zastupljeni u andergraund kulturi?
KAPETANOVIĆ: Strip i ilustracija su možda najstariji opipljivi primjeri ljudske umjetnosti još od pećinskih crteža, preko izuma štamparske prese pa sve do digitalnog virtuelnog svijeta. Vrlo je važno biti u stanju svesti ljudsku misao na univerzalno razumljiv jezik slike jer u doba konfuzije naše poruke moraju biti jasne i glasne.
NN: Kako gledate na kulturnu scenu BiH i regiona u ovom trenutku? Koje su stvari dobre, a koje bi se mogle popraviti?
KAPETANOVIĆ: Drago mi je što mogu reći da se zahvaljujući mnogim regionalnim festivalima ponovo javlja zainteresovanost šire balkanske publike za stripom. Pri tome ne mislim samo na kolekcionarstvo, nego i na kreativnost jer se sve više mladih osoba hvata olovke i razrađuje vlastite nove stilove.
Milorad Vicanović Maza jedan od najvećih sinova strip-scene
NN: Postoji li neko od kolega u regionu i svijetu čiji rad cijenite i ko Vam je bio uzor kada ste počinjali?
KAPETANOVIĆ: Od najranijih dana odrastao sam u kući koja je bila prepuna "Politikinih zabavnika", "Plavih vjesnika" i mnoštva drugih domaćih i stranih strip-revija, sve to zahvaljujući mom rahmetli ocu koji je bio strastveni ljubitelj i kolekcionar stripova. Mogu reći da su mi "Rip Kirbi", "Korto Malteze", "Asteriks" i "Talični Tom" bili konstantni saputnici kroz djetinjstvo. Mnoge današnje autore poput Baneta Kerca, Miše Mijatovića i Midhata Ajanovića cijenim i podržavam, ali malo njih više od Milorada Vicanovića Maze, koji je jedan od najvećih sinova domaće i regionalne strip-scene. Svake godine on na proljeće organizuje Salon stripa u njegovim Laktašima i okuplja crtače, izdavače i entuzijaste iz cijelog komšiluka u predivnoj domaćoj atmosferi punoj kreativnosti i pozitive.
Sprema novu izložbu
NN: Kada možemo da očekujemo Vašu novu izložbu, na čemu trenutno radite?
KAPETANOVIĆ: Trenutno predajem Ilustraciju na Međunarodnom Burch univerzitetu divnoj generaciji studenata Fakulteta grafičkog dizajna i spremam izložbu svojih radova koja će biti postavljena u mnogim gradovima širom regiona. Nadam se da ćemo na svakoj od tih izložbi širiti veselje i ljubav prema umjetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
