Na meti kradljivaca nerijetko se nalaze i cijenjena remek-djela svjetski poznatih umjetnika, a na listi pet najpoznatijih krađa po izboru sajta Artrajts na prvom mjestu našla se čuvena slika "Tajna večera".
Impresivni triptih "Tajna večera" flamansko-njemački slikar Hans Memling napravio je u drugoj polovini 15. vijeka u Brižu specijalno za uticajnu firentinsku porodicu Mediči. I dok je slika putovala od Briža do novih vlasnika, praktično vladara i umjetničkih ktitora Firence Medičijevih, brod je presrela grupa poljskih pirata. Te 1473. godine dogodila se prva zabilježena krađa umjetnina u istoriji.
"Tajna večera" danas krasi Nacionalni muzej u Gdanjsku.
Samo u proteklih četrdesetak godina poharani su mnogi muzeji i odnesena remek-djela koja su potpisali Rafael, Vermer, Rembrant, Munk i mnogi drugi.
Tri remek-djela renesanse iz Urbina
"Ovo je najveća krađa umjetnina u Italiji modernog doba", bio je naslov kojim je agencija AP izvijestila o pljački koja se desila u noći između 5. i 6. februara 1975. godine u Urbinu, gradiću u centralnoj Italiji.
Slika slavnog Rafaela odnesena je iz palate "Dukal" u Urbinu, i to "Portret mlade dame".
Pored Rafaelovog neprocjenjivog djela, ukradene su i dvije slike Pjera del Frančeska "Gospa od Senigalija" i "Bičevanje Hrista".
Muzej uopšte nije imao alarm, a kradljivci su ušli u zdanje preko skela, koje su radnici koristili za restauraciju zgrade, razbili prozor, i ukrali djela.
Međutim, s obzirom na to da su u pitanju bile čuvene slike, lopovima je plijen bio uzaludan… Nisu mogli da ga "utope". Već naredne godine pronađene su u jednom skladištu u švajcarskom mjestu Lokarno.
Munkov "Vrisak" kraden dva puta
"Vrisak" Edvarda Munka, nastao krajem 19. i početkom 20. vijeka, nije bio samo jednom na meti lopova.
I dok postoje četiri verzije slike, prva krađa odigrala se 1994. godine u Oslu, međutim policija je uspjela ubrzo da joj uđe u trag. I tačno deceniju kasnije opet su se kradljivci namjerili na remek-djelo norveškog slikara.
Iako se krađe u muzejima obično dešavaju tokom noći ili ranih jutarnjih sati, Munkov "Vrisak" ukraden je usred bijela dana 2004. godine. Lopovi su sasvim neometano ušetali u Munkov muzej u Oslu čim je otvoren za posjetioce i ukrali, ne samo "Vrisak", i to verziju iz 1910. godine, već još jedno umjetnikovo djelo - "Madonu" iz 1894. godine.
Godine 2006. šestoro ljudi povezanih za krađom norveška policija je uhapsila. Slika je vraćena, međutim stručna komisija tada je saopštila da je najpoznatija Munkova slika nepovratno oštećena, jer su je lopovi čuvali u na neuslovnom mestu, izlažući je svjetlosti i vlazi.
Remek-djela impresionista iz Muzeja "Marmotan Mone" u Parizu
Opet usred dana desila se nevjerovatna krađa u Parizu. Sama operacija kradljivaca potpuno je nevjerovatna.
Lopovi su 27. oktobra 1985. godine ušli u muzej kao turisti, kupivši prethodno i karte za "Marmotan". I kad su ušli u odaje pariskog muzeja, kao taoci su im poslužili ostalih 40 posjetilaca muzeja, kao i devetoro članova obezbjeđenja.
I dok su pedesetak ljudi držali zarobljene pod prijetnjom vatrenim oružjem, ukrali su čak devet remek-djela impresionizma. Među njima su bile dvije Renoarove slike, po jedno djelo Berte Morizo i Noriza i čak pet Moneovih ulja na platnu. Jedno od njih bila je čuvena slika "Impresija, rađanje sunca" Kloda Monea iz 1872.
Vrijednost ukradenih umjetnina bila je veća od 20 miliona dolara.
No, zanimljivo je da su pet godina kasnije sve te slike pronađene na Korzici, a sedmoro ljudi je uhapšeno.
Majanski artefakti iz Nacionalnog muzeja istorije u Meksiko Sitiju
Iste godine kada se desila krađa u Parizu, samo u decembru, na drugom kraju svijeta, u Meksiku ukradeno je čak 144 artefakata majanske i astečke civilizacije.
Krađu su izveli ne profesionalci, već dva studenta i to kada je Nacionalni muzej antropologije i istorije u Meksiko Sitiju bio zatvoren zbog božićnih praznika.
Praktično klince navodno je angažovala lokalna narko-banda, a ovi "amateri" krađu su uspjeli da izvedu jer su imali pomoć obezbjeđenja. Sumnju da su imali pomoć iznutra podgrijalo je to što niti su bila razbijena stakla u muzeju, niti su brave bile razvaljene.
O ovoj krađi je prije četiri godine čak snimljen i film, a iako su lopovi uhapšeni, mnogi od 144 artefakta nikada nisu pronađeni. Navodno su prilikom trgovine drogom, završili u rukama nekih narko-klanova.
Haranje Muzeja "Izabela Stjuart Gardner" u Bostonu
"Ovo je pljačka", povikala su dvojica muškaraca odjevena u policijske uniforme nakon što su 18. marta 1990. godine, u jedan poslije ponoći, ušla u bostonski Muzej "Izabela Stjuart Gardner".
Ovaj događaj od prije 31 godinu i danas važi za najveću krađu umjetnina u istoriji SAD, jer su se lažni policajci išetali iz muzeja sa remek-djelima vrijednim više od 550 miliona dolara. Odnijeli su ukupno 13 slika, među kojima i djela Rembranta, Vermera i Manea, a ni tri decenije kasnije ovi dragulji likovne umjetnosti nisu pronađeni.
Ta nikada rasvijetljena pljačka bila je tema nedavne "Netflixove" dokumentarne serije "Ovo je pljačka: Najveća krađa umjetnina ikad".
Ukrali su dva djela Rembranta: "Oluja na Galilejskom moru", jedini "morski pejzaž" umjetnika, i sliku "Dama i gospodin u crnom", pet skica Edgara Dege i Maneov "Mali portret čovjeka", ali i najskuplju sliku od svih - Vermerov "Koncert" iz 1663. godine (vrijedna 250 miliona dolara).
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
