Vizuelna umjetnost

Nepal hoće da privuče turiste statuama jetija

Nepal hoće da privuče turiste statuama jetija
Foto: N.N. | Ilustracija

Jeti je mitsko biće svijetu poznato po legendama naroda Nepala. Niko sa sigurnošću ne može da kaže kako jeti izgleda, a pitanje o njegovom postojanju izazvalo je sukob stručnjaka i državnih zvaničnika azijske zemlje.

"Nije u redu. Vlada ne može da radi samo po sopstvenom nahođenju", kaže prolaznica Rešma Šresta i odmahuje glavom pored 210 centimetara visoke statue.

"Da nisam sada vidjela, ne bih znala da tako izgleda jeti", navodi Šesta.

Jeti kao sumo rvač

Statua je samo jedna od stotinu koje čine postavku izložbe. Vlada povodom kampanje "Posjetite Nepal" želi da privuče turiste iz svih krajeva kako bi spoznali čari života na Himalajima. Uskoro će izložba krenuti na turneju širom zemlje, a statue će biti izložene u turističkim mjestima, šoping centrima, aerodromima i pojedinim baznim kampovima na poznatom planinskom vijencu. Plan je da mitska bića "napuste" zemlju i postanu maskote gradova širom svijeta.

Napori turističkih radnika postaju besmisleni zbog čestih polemika o izgledu statua.

"U narodnim pričama jeti je opisan kao veliko biće koje liči na majmuna. Međutim, na izložbi je prikazan kao sumo rvač. Takav izgled ne odgovara opisu koji se nalazi u mitovima naroda sa Himalaja", objašnjava za BBC autor nekoliko knjiga o mitologiji Ram Kumar Pandi. Njegove stavove podržavaju i drugi istoričari umetnosti Nepala.

 

Većina Nepalaca misli da zna kako izgleda jeti. Zbog toga nisu impresionirani statuom za koju vlasti kažu da predstavlja mitsko biće.

"Znam da je to zvijer koja podseća na majmuna i hoda po snijegu", navodi Rešma dok posmatra figuru pred Kesar Mahala u glavnom gradu Katmanduu.

Međutim, komitet kampanje ostaje pri svojoj tvrdnji da je ruheč o autentičnim statuama. Njihova izrada koštala je 500.000 rupija po komadu, što je oko 4.400 dolara. Koordinator projekta Prem Prahbat Gurung kaže da je jeti mitski lik, pa bi prilikom kritike trebalo uzeti u obzir kreativnu slobodu autora.

"Ideja je da jeti postane simbol mira, pomirenja i poniznosti, a ne biće koje uliva strah. Ljudi širom svijeta ne bi trebalo da znaju Nepal samo kao zemlju Mont Everesta, Bude i Gurki. Jeti može postati zaštitni znak naše kulture", navodi Prahbat Gurung.

Čovjek koji je uradio statutu zove se Tšerin Šerpa. On takođe misli da je kreativna sloboda veoma važan faktor prilikom tumačenja izgleda statue.

"Nisam napravio jetija prema knjigama. Radio sam ga po pričama iz detinjstva, a Buda mi je bio u mislima tokom rada", objašnjava Šerpa.

Za novi izgled statue postoji i jedan praktičan razlog. Šerpa se nije odlučio za krzno, jer bi mu to otežalo oslikavanje jetija.

(Telegraf.rs)

Šta je zapravo jeti? Riječ je o mitskom čupavom biću koje živi na Himalajima. Pojavljuje se u pričama naroda sa obje strane planine, dakle u Indiji, Butanu, Nepalu i Tibetu. Najpoznatije su legende o jetiju nastale kod Šerpa, naroda koji živi na nadmorskoj visini od 3.657 metara u istočnom Nepalu.

Jeti, prema legendama, stanuje u uslovima vječitog snijega. Ima dugu dlaku koja prekriva čitavo tijelo i hoda uspravno bez obuće. Nije prijateljski nastrojen prema ljudima. Legende kažu da se zbog jetija zaključavaju sva vrata seoskih domova kada muškarci nisu kod kuće. Ljudi stalno pokušavaju da ga se riješe, ali jedino uspijevaju da naljute jetija koji dolazi da bi se osvetio.

Postoje i ženke jetija. Legenda kaže da je jedna zarobila muškarca sa kojim je potom dobila dvoje djece. Kada je muškarac pobjegao sa sinom, žena jeti ubila je i pojela svoju ćerku.

"Narodne priče o jetiju su vijekovima koristile kao upozorenja, da bi djeca bila mirna i ostala sigurna u svojoj zajednici", navodi Šiva Dakal.

Savremeni prizori su daleko ljepši od onih u mitskm pričama. Animirani film "Sniježni čovjek" iz 2019. godine prikazuje djevojčicu koja sklapa prijateljstvo sa jetijem koji živi u krovu njene kuće.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije