Vizuelna umjetnost

Tijana Palkovljević Bugarski za "Nezavisne": Kultura je meka diplomatija

Tijana Palkovljević Bugarski za "Nezavisne": Kultura je meka diplomatija
Foto: Ustupljena fotografija | Tijana Palkovljević Bugarski za "Nezavisne": Kultura je meka diplomatija

Izložba "Kolekcija kao ogledalo. Modernizam u djelima iz Galerije Matice srpske" izuzetno je prijemčiva za publiku, jer je zapravo svaka slika izložba za sebe.

Ona se sastoji od odabira vrhunskih umetničkih dela poznatih autora i kao takva privlači pažnju publike, jer svako u njoj može da pronađe nekog "svog" autora i neku "svoju" sliku koja mu prija i koja ga ispunjava. Fokus izložbe je na isticanju raznolikosti i diverziteta ideja, tema i likovnih poetika, ali i na isticanju vrhunskih umetničkih dometa. A to publika voli.

Rekla je ovo za "Nezavisne" Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske i autorka izložbe, koja bi trebalo da bude svečano otvorena večeras, u 19 časova, u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci.

NN: Možete li da nam kažete nešto više o samoj postavci izložbe?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Izložba je nastala na osnovama dugogodišnjeg iskustva u proučavanju i prezentovanju srpske umetnosti navedenog perioda, smišljena je kao još jedan mogući pristup predstavljanju i tumačenju srpske likovne umetnosti novijeg doba kroz dela najistaknutijih stvaralaca. Neopterećena ustaljenim hronološkim okvirima, ova postavka ukazuje ne samo na modernizme prve polovine XX veka, već i na njihove preteče i uzore utemeljene u stvaralaštvu slikara aktivnih tokom poslednjih decenija XIX veka. Ona traga za počecima modernističkih ideja u delima afirmisanih slikara kao što su Đorđe Krstić, Uroš Predić i Paja Jovanović, školovanih na idejama realizma, ali spremnih da se upuste u nove tematske i likovne pristupe. Zatim slede umetnici aktivni na prelazu vekova, školovani na Umetničkoj školi u Beogradu i različitim evropskim umetničkim centrima. Oni su, nasuprot teškim istorijskim prilikama, spremno prihvatili izazove savremene umetničke prakse i stvorili osobena dela. Toj generaciji pripadaju Nadežda Petrović, Stevan Aleksić, Danica Jovanović i Milan Milovanović. Tu su Petar Dobrović, Sava Šumanović, Milan Konjović, Milenko Šerban i Bogdan Šuput, koji se mogu smatrati glavnim akterima međuratne moderne.

NN: Koliko je trajao rad na pripremi postavke?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Rad na pripremi nije trajao dugo. Izložba je nastala na poziv Narodne galerije u Sloveniji da u njihovom prostoru prikažemo srpski modernizam kao deo velikog projekta predstavljanja regionalnih modernizama u likovnim umetnostima u ovoj prestižnoj nacionalnoj galeriji. Mi smo napravili odabir recentnih autora i najreprezentativnijih dela i sačinili celinu koja na dobar način prezentuje srpsku likovnu umetnost navedene epohe. Odabrana dela uobličili smo u narativ koji istovremeno ukazuje na specifičan istorijat Galerije Matice srpske i njenu ulogu u srpskoj kulturnoj istoriji, ali i ukazuje na razvoj ideja, stilova i tema u srpskoj likovnoj umetnosti. Bio je to jedan od onih poslova za koji poziv stigne iznenada, ali ste za njega uvek spremni. I mi smo, čini mi se, na taj poziv uspešno odgovorili. O tome svedoči ovo gostovanje izložbe u Banjaluci, ali i najava da će izložba gostovati u Čačku, prvoj nacionalnoj prestonici kulture Srbije 2023. godine.

NN: Izložba je gostovala u Galeriji Srpske akademije nauka i umjetnosti u Beogradu. Kakav je bio odziv i zainteresovanost na istoj, da li ste zadovoljni reakcijama posjetilaca?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Izložba je imala fantastičan prijem u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i zabeležena je izuzetna poseta. Izložbu je za dva meseca videlo preko 40.000 posetilaca i rasprodan je čitav tiraž kataloga. Umesto planiranih mesečnih autorskih vođenja kroz izložbu imali smo ih svake subote zbog velikog interesovanja publike. Ali ono što je bilo najfascinantnije su odlične emocije publike koje su poneli sa izložbe i činjenica da su se vraćali po nekoliko puta da je pogledaju, ali i da slušaju naša vođenja i predavanja.

NN: Kako teče saradnja između Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i Galerije Matice srpske, koliko Vam je značajno što će se izložba održati u Republici Srpskoj?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Galerija Matice srpske izuzetno dobro sarađuje sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske već deceniju. Razmenili smo brojne izložbe, preko deset sigurno od 2012. godine do danas. Realizovali smo zajedničke projekte, od kojih je možda najinteresantnija izložba DATES, koja je posle naših ustanova imala svoju regionalnu turu. Ono što nam je najvažnije jeste da su naši stručnjaci povezani, da aktivno razmenjuju znanja i iskustva. Sigurna sam da ćemo i u narednom periodu nastaviti dinamičnu saradnju, ali i realizaciju zajedničkih programa. Mi se u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske osećamo kao kod kuće i to najbolje ilustruje kvalitet naše saradnje. Za nas je ovo gostovanje izuzetno važno, jer je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske izuzetna i uzorna ustanova u regionu i čast nam je što će publika u Banjaluci, nakon Ljubljane i Beograda, imati priliku da vidi ovu izložbu.

NN: Koliko kultura može da doprinese diplomatiji jedne zemlje?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Kultura je meka diplomatija ili, kako se kaže, Soft power. Ona prva uspostavlja veze i pravi kontakte među različitim državama i narodima. Ona može da ukaže na kontinuitet odnosa između dve kulture i paralelno da bude osnov za razvijanje novih veza. Istovremeno nam ona pokazuje koliko smo slični i različiti i samim tim doprinosi da upoznamo druge, ali i da sagledamo jasnije sopstveni nacionalni identitet. Samo u dijalogu sa drugima postajemo svesniji sopstvenih vrednosti i osobenosti, ali i zajedničkih koje nas čine delom evropskog kulturnog nasleđa.

NN: Na kojem nivou je kultura i kulturna svijest danas u regionu, da li postoje neki segmenti koji bi se mogli poboljšati?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Kulturna svest u regionu jeste razvijena i postoji veliko interesovanje za kulturne sadržaje, ali se ono uvek može unapređivati. Kvalitetniji programi, saradnje među institucijama kulture u regionu i izbor atraktivnih tema može doprineti većem kretanju publike. Verujem da bi to bio pravi način da se poboljša zainteresovanost publike u regionu.

NN: Recite nam nešto o aktivnostima Galerije Matice srpske tokom ove godine, kada je Novi Sad evropska prijestonica kulture?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Galerija Matice srpske je u godini kada je Novi Sad evropska prestonica kulture realizovala brojne i raznovrsne programe i tako se aktivno uključila u ovu izuzetnu manifestaciju. Započeli smo velikom međunarodnom izložbom "Život. San. Smrt. Evropski okviri srpskog simbolizma" i predstavili uz vrhunska likovna dela nacionalnog i dela evropskog simbolizma iz velikih evropskih muzeja. Zatim smo, polazeći od uverenja da je Novi Sad evropska prestonica kulture i zbog svojih građana, a ne samo zbog ustanova, umetnika i festivala, priredili projekat "Novosađani biraju". Pozvali smo sugrađane da se aktivno uključe u kreiranje izložbe i izborom jednog dela doprinesu postavci koja će kroz umetnost svima koji posete Novi Sad predstaviti naš grad i građane. Centralni događaj bila je velika izložba "Migracije u umetnosti. Umetnost migracija", koja je kroz odabrane umetnike i dela ukazala na fenomen migracija kao istorijsku osobenost evropske civilizacije. U spoju umetnosti iz istorijskog i savremenog doba, evropskih i nacionalnih umetnika pokušali smo da ukažemo na muzej kao platformu za dijalog. Zatim smo u saradnji sa Muzejom Jugoslavije realizovali izložbu "Partizanka i Fragonar. Zbirka slika Jovanke Broz" i prvi put javnosti prikazali umetnička dela i predmete iz rezidencije u kojoj je Jovanka Broz živela poslednjih 30 godina, nakon smrti Josipa Broza Tita. Jednu intrigantnu istorijsku ličnost predstavili smo kroz umetnost i time ukazali na jednu moguću ulogu umetničkih muzeja u savremenom trenutku. U saradnji sa umetničkim muzejom iz Temišvara priredili smo izložbu "Paralele. Novi Sad/Temišvar". Kroz odabir tema, autora i likovnih izraza, u preplitanju dela iz naših ustanova, ukazali smo na jedinstven umetnički prostor i zajednički kreirali postavku imaginarnog muzeja Evropske prestonice kulture, budući da je Novi Sad evropska prestonica 2022. godine, a Temišvar 2023. godine. I konačno, za oktobar pripremamo veliki retrospektivnu izložbu Uroša Predića sa nazivom "Život posvećen lepoti i umetnosti", na kojoj ćemo predstaviti celokupno stvaralaštvo ovog izuzetnog slikara. Uz izložbu je osmišljen i prateći program "Uroš Predić za sve", u okviru kojeg se planira izdavanje dečije publikacije, stripa za mlade i dokumentarnog filma. Izložbeni prostor i programe prilagodili smo u potpunosti osobama s invaliditetom, tačnije osobama sa oštećenim vidom, sluhom i u kolicima. Biće to prvi put da je jedna izložba u Galeriji dostupna svima i za nas je to veliki iskorak, jer nas definiše kao odgovornu i pristupačnu muzejsku ustanovu.

NN: Kolika je odgovornost i privilegija biti na čelu jedne institucije kao što je Galerija Matice srpske?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Velika je odgovornost i istovremeno izuzetna privilegija biti na čelu Galerije Matice srpske, koja ove godine obeležava 175 godina postojanja i kontinuiranog delovanja na prikupljanju, proučavanju, zaštiti i predstavljanju nacionalne likovne umetnosti. Izazov je kako tu ulogu sprovoditi u aktuelnom vremenu i biti istovremeno tradicionalan i savremen, stručan i atraktivan, odnosno kako delovati u skladu sa društvenim trenutkom i potrebama publike i biti relevantan u širem kontekstu. Imam sreću da u Galeriji radi divan tim stručnjaka i posvećenika koji zajednički promišljaju i stvaraju programe za koje iskreno verujem da su na ponos nacije. O tome govori i monografija "Ponos nacije. 175 godina Galerije Matice srpske" čije izdavanje planiramo u okviru jubileja koji obeležavamo 14. oktobra ove godine.

NN: Svojevremeno Vam je od Ministarstva kulture Francuske Republike dodijeljen Orden umjetnosti i književnosti u rangu viteza. Koliko Vam ovakva priznanja znače?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Znači mi mnogo, jer mi je dodeljeno zbog posvećenog rada na proučavanju i predstavljanju francusko-srpskih veza u kulturi. Kroz brojne i raznovrsne programe mi težimo da javnosti ukažemo na bogatstvo veza srpske i francuske kulture. Ponosna sam što je to prepoznato i odlikovano tako važnim priznanjem. Zadatak nacionalnih ustanova nije samo da se bave sopstvenim fondovima, nego i da nacionalnu umetnost predstavljaju u svetu, a svetsku u svom prostoru.

 

Srbija i Srpska dele isti identitet

NN: Na kojem nivou je saradnja i kulturna razmjena između Republike Srbije i Republike Srpske, ima li još nekih projekata u najavi između vaše institucije i onih iz Republike Srpske?

PALKOVLJEVIĆ BUGARSKI: Mislim da je saradnja na zavidnom nivou i nema ništa prirodnije nego da ustanove kulture iz Srbije i Republike Srpske dobro sarađuju. Mi delimo isti identitet, prošlost i deo kulturnog nasleđa i samim tim je ta saradnja prirodna i logična. Za nas je Muzej savremene umjetnosti najprimereniji partner i sigurna sam da ćemo već tokom ovog boravka u Banjaluci zajednički osmisliti neki novi projekat koji ćemo realizovati u narednom periodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije