Vizuelna umjetnost

U Muzeju Semberije otvorena izložba "Tri života Sarajevske hagade"

U Muzeju Semberije otvorena izložba "Tri života Sarajevske hagade"
Foto: Srna | U Muzeju Semberije otvorena izložba "Tri života Sarajevske hagade"
Srna

U Muzeju Semberije u Bijeljini otvorena je izložba "Tri života Sarajevske hagade", jednog od najljepših i najvrijednijih srednjovjekovnih jevrejskih rukopisa.

Izložba, koja će biti otvorena u narednih 10 dana, prati put ovog rukopisa od njegovog nastanka u 14. vijeku u Kraljevstvu Aragon do 19. vijeka, kada je Hagadu otkupio Zemaljski muzej u Sarajevu.

"Kada je Zemaljski muzej BiH otkupio Hagadu ona je samo nekoliko časova bila dostupna javnosti, a sada se stiču uslovi za njeno češće izlaganje", istakao je sinoć na otvaranju izložbe direktor Zemaljskog muzeja u BiH Mirsad Sijarić.

Sama Hagada /hebrejski - priča, kazivanje/ je jevrejski liturgijski tekst koji se čita tokom obrednog obroka-sedera, na početku obilježavanja jevrejskog praznika Pashe kojim se obilježava Izlazak, odnosno, oslobođenje Jevreja nakon četiri godine dugog zatočeništva u Egiptu.

Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista izrađena od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože, a zabilješke o njenoj istoriji i putovanjima su zabilježene u bilješkama na njenim listovima.

U prvoj bilješci navedeno je da je Hagada nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine promijenila vlasnika, ali imena novih vlasnika nisu bila poznata.

U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od strane inkvizicije.

Tokom 16. i 17. vijeka knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama.

Pod kojim okolnostima i kada dospijeva u BiH, nije poznato, a trag o ovom djelu ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen.

"Čitanje tekstova iz Hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i istorijskom značaju zauzima vodeće mjesto", rekao je Sijarić.

Izložbu upotpunjuju minerali od kojih se prave boje korišćene za oslikavanje srednjevjekovnih rukopisa i dokumenti o putovanju Hagade u Beč, gdje je prvi put izvršena njena stručna analiza.

Izložbu "Tri života Sarajevske hagade" organizovali su Američki kutak u Bijeljini, Zemaljski muzej BiH i Muzej Semberije, uz podršku Ambasade SAD u BiH i Gradske uprave Bijeljina.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije