Generacije muškaraca slušale su da nekoliko dana apstinencije povećava broj spermatozoida i da je, kada je riječ o plodnosti, ponekad bolje malo "sačuvati municiju". Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Oksford sugeriše da priča nije baš tako jednostavna.
Istraživači su analizirali podatke iz 115 ranije objavljenih studija koje su ukupno obuhvatile gotovo 55.000 muškaraca, a rezultati ukazuju na zanimljiv paradoks.
Duži period bez ejakulacije zaista može povećati broj spermatozoida u uzorku, ali istovremeno može negativno uticati na neke pokazatelje njihovog kvaliteta.
Šta se dešava sa spermatozoidima tokom apstinencije?
Razlog je prilično jednostavan – spermatozoidi ne ostaju zauvijek "svježi".
Za razliku od jajnih ćelija, spermatozoidi se kod muškaraca proizvode kontinuirano od puberteta, ali nakon proizvodnje određeno vrijeme provode uskladišteni u reproduktivnom sistemu.
I upravo tu počinje problem.
Analiza je pokazala da sa dužim periodima apstinencije mogu da opadaju pokretljivost i vitalnost spermatozoida, dok se istovremeno mogu povećati određena oštećenja DNK.
Zašto spermatozoidi gube kvalitet?
Naučnici izdvajaju dva moguća razloga.
Prvi je oksidativni stres, proces koji istraživači slikovito porede sa svojevrsnim biološkim "rđanjem" i koji može da ošteti ćelije.
Drugi je još jednostavniji: spermatozoidi troše energiju.
To su veoma aktivne ćelije sa ograničenom mogućnošću obnavljanja energetskih rezervi. Ako su dugo uskladištene, dio njih praktično ostaje bez dovoljno "goriva".
Zbog toga istraživači smatraju da bi češća ejakulacija mogla da ima jednu neočekivanu biološku prednost – uklanjanje starijih spermatozoida i njihovu zamjenu novoproizvedenim.
Kako apstinencija utiče na plodnost muškaraca?
Posebno zanimljiv dio priče odnosi se na plodnost.
Prema trenutno korišćenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za standardnu analizu sperme obično se preporučuje nekoliko dana seksualne apstinencije kako bi rezultati mogli pravilno da se upoređuju.
To, međutim, nije isto što i tvrdnja da je duža apstinencija automatski najbolja za kvalitet spermatozoida ili za svaki postupak liječenja neplodnosti.
Istraživači navode da postoje podaci prema kojima kraći periodi apstinencije u određenim okolnostima mogu dati kvalitetniji uzorak, a neka istraživanja ukazuju i na moguće prednosti ejakulacije u periodu prije davanja uzorka za postupke asistirane oplodnje.
Šta su naučnici otkrili istraživanjem životinja?
Oksfordski tim nije posmatrao samo ljude.
Analizirani su i podaci iz 56 studija na 30 životinjskih vrsta, uključujući sisare, ptice, reptile i insekte, a obrazac je bio sličan: što spermatozoidi duže ostaju uskladišteni, njihov kvalitet može da opada.
Koliko često muškarci treba da ejakuliraju?
To, naravno, ne znači da postoji magičan broj ejakulacija nedjeljno koji garantuje bolju plodnost, niti da muškarci koji pokušavaju da dobiju dijete treba sami da mijenjaju preporuke ljekara ili klinike za fertilitet.
Ali ruši jednu prilično ukorijenjenu predstavu.
Kada su spermatozoidi u pitanju, više na lageru očigledno ne znači nužno i bolju robu.