Brod "Vilhelm Gustlof", nekadašnji njemački putnički kruzer pretvoren u vojno i evakuaciono plovilo, potonuo je 30. januara 1945. godine u Baltičkom moru nakon što ga je pogodila sovjetska podmornica S-13, a prema procjenama istoričara stradalo je i do 9.000 ljudi, zbog čega se ova tragedija smatra najsmrtonosnijom pomorskom katastrofom u istoriji.
Broj žrtava bio je višestruko veći nego na "Titaniku", na kojem je poginulo oko 1.500 ljudi, ali je tragedija "Vilhelma Gustlofa" decenijama ostala znatno manje poznata široj javnosti.
Od luksuznih krstarenja do ratne službe
"Vilhelm Gustlof" prvobitno je izgrađen kao kruzer nacističkog programa "Snaga kroz radost", namijenjen subvencionisanim putovanjima njemačkih radnika, a nakon početka Drugog svjetskog rata 1939. pretvoren je u bolnički brod, da bi kasnije služio kao plutajuća kasarna za pripadnike njemačke mornarice.
Još pročitajte:
Početkom 1945, dok je Crvena armija napredovala prema zapadu, Njemačka je pokrenula operaciju "Hanibal", masovnu evakuaciju vojnika i civila iz istočnih područja, pa je i "Vilhelm Gustlof" uključen u prebacivanje ljudi prema sigurnijim njemačkim lukama.
Brod, koji je tokom mirnodopskih krstarenja prevozio manje od 1.500 putnika, na posljednjem putovanju bio je ekstremno pretrpan - zvanično je ukrcano oko 6.000 ljudi navodi history, ali savremene procjene govore da ih je na njemu bilo više od 10.000, zbog čega su putnici spavali u hodnicima, javnim prostorijama, pa čak i u ispražnjenom bazenu.
Tri torpeda pogodila brod
Nekoliko sati nakon isplovljavanja sovjetska podmornica S-13, kojom je komandovao Aleksandar Marinesko, uočila je brod i pratila ga oko dva sata prije nego što je ispalila četiri torpeda, od kojih je jedan ostao zaglavljen u cijevi, dok su preostala tri pogodila "Vilhelm Gustlof".
Stotine ljudi poginule su neposredno poslije eksplozija i prodora vode, a evakuaciju su dodatno otežavali pretrpanost, naginjanje broda, nedovoljan broj čamaca za spasavanje i ekstremno hladno vrijeme, zbog kojeg pojedine čamce nije bilo moguće ni spustiti u more.
Olupina i danas krije tajne
Manje od 1.000 ljudi uspjelo je da preživi katastrofu, dok je potonuće u tadašnjim medijima dobilo relativno malo prostora zbog završnih mjeseci Drugog svjetskog rata i drugih događaja koji su ubrzo potpuno zasjenili tragediju.
Olupina danas leži na dubini od oko 45 metara, približno 32 kilometra od poljske obale, zaštićena je kao ratna grobnica, a iako su se tokom decenija pojavljivale priče da je brod možda prevozio nacističko zlato ili dijelove opljačkane Ćilibarske sobe, stručnjaci uglavnom ne smatraju da postoje čvrsti dokazi za takve tvrdnje.