Istorija

Dogodilo se na današnji datum, 2. maj

Dogodilo se na današnji datum, 2. maj
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 2. maj
Srna

Danas je nedjelja, 2. maj, 122. dan 2021. Do kraja godine ima 243 dana.

1519. - Umro italijanski slikar, vajar, arhitekta, inženjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516, gdje je i umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije "Mona Liza", "Bogorodica u pećini", "Sveta Ana", "Tajna večera". Uradio je mnoštvo crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u "Tajnoj večeri" je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u "Mona Lizi" je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja /sfumato/ dao toplinu kože i mekoću tijela. Ni jedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke - fizika, astronomija, hemija. Radio je i na konstruisanju sprave za letenje. Napisao je "Traktat o slikarstvu". 

1567. - Umro dubrovački pisac Marin Držić, tipičan predstavnik renesanse, čija su djela ispunjena raskošnim sjajem, bogatstvom duha, veselim scenama i komičnim situacijama. Počeo je pjesmama, a spisateljski dar je doveo do vrhunca u pastoralnim igrama i komedijama. Najčuvenijim djelom "Dundo Maroje", čija je tema otac tvrdica i sin rasipnik, zasmijavao je vlastelu u rodnom Dubrovniku, ali je i izvrgavao poruzi. Komedije "Pomet", "Pijerin" i "Đuho Krpeta" su izgubljene ili sačuvane u fragmentima. Ostala djela: komedije "Skup", "Mande", "Arkulin", alegorična pastoralno-muzička komedija "Plakir", rustikalna komedija "Novela od Stanca", pastorale "Tirena", "Venera i Adon". 

1660. - Rođen italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske "napuljske škole". Djela: opere, kantate, crkvene kompozicije. 

1729. - Rođena ruska carica njemačkog porijekla Katarina Druga Aleksejevna, poznata kao Katarina Velika, koja je tokom vladavine od 1762. do smrti 1796. provela značajne reforme kojima je učvrstila centralnu vlast. U duhu prosvijećenog apsolutizma i pod uticajem francuskih filozofa i ideja prosvijećenosti, otvarala je škole, pomagala nauku i umjetnost, modernizovala administraciju i sudstvo, uredila finansije, ukinula torturu, smrtnu kaznu zamijenila progonstvom u Sibir. Uspješno je ratovala protiv Poljske i Turske i Rusiji je pripojila Kazahstan, Gruziju, Jermeniju, Kamčatku, Krim, dio Moldavije i velike dijelove Ukrajine, Bjelorusije i Poljske. Omogućila je plemstvu da pojača iskorišćavanje kmetova i da do tada slobodne kozake potčinjava i pretvara u kmetove, što je izazvalo ustanak kozaka i seljaka od 1773. do 1775. pod vođstvom Jemeljana Pugačova. 

1852. - Rođen srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke i najistaknutijih novinara svog doba. Bio je blizak prvaku srpskih socijalista Svetozaru Markoviću i uređivao je niz listova i časopisa, uključujući socijalistički list "Rad". Pokrenuo je listove "Samouprava" i "Radikal", a od 1889. do 1903. izdavao je "Male novine", prvi informativno-senzacionalistički list u Srbiji. Hapšen je zbog manifestovanja u Kragujevcu crvenim barjakom. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu 1876. i 1877, poslije čijeg je završetka 1878. emigrirao u Ugarsku i u Novom Sadu je 1878. i 1879. s Lazarom Pačuom izdavao socijalistički list "Straža". Potom je otišao u Francusku, a po povratku u Srbiju osuđen je na smrt zbog Timočke bune koju su 1883. protiv režima kralja Milana Obrenovića u zaječarskom kraju podigli radikali, ali je pomilovan. Potom se izmirio s kraljem Milanom i zalagao za sporazum radikala i narodnjaka, zbog čega su ga radikali isključili iz stranke. U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je ruskog pisca Nikolaja Gavriloviča Černiševskog. Djela: "Dnevnik jednog dobrovoljca", "Silazak s prijestola", "Karađorđe". 

1857. - Umro francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, koga je nesrećna ljubav sa spisateljicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći" i "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka", u kojem je opisao i analizirao svoj bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorencačo", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi". 

1860. - Rođen jevrejski pisac Teodor Hercl, osnivač i teoretičar modernog cionizma, koji se snažno zalagao za osnivanje jevrejske države u Palestini i razradio koncept te države. Izabran je 1897. za prvog predsjednika Svjetske cionističke organizacije. Djela: "Jevrejska država", "Stara Nova zemlja". 

1864. - Umro njemački kompozitor jevrejskog porijekla Đakomo Majerber, koji je odigrao vidnu ulogu u stvaranju francuske velike opere. Bio je veoma popularan, ali je njegova muzika izazivala i mnoge polemike. Djela: opere "Hugenoti", "Afrikanka", "Robert Đavo", "Prorok". 

1881. - Rođen ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član a potom predsjednik Privremene vlade poslije Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917, kojom je uspostavljena boljševička vlast. Emigrirao je 1918. i od 1940. je živio u SAD, gdje je umro 1970. 

1892. - Rođen njemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan "crveni baron", najslavniji njemački avijatičar u Prvom svjetskom ratu. Tokom rata je oborio više od 80 neprijateljskih aviona, prije nego što je i sam poginuo u vazdušnoj borbi u aprilu 1918. 

1892. - Umro njemački hemičar August Vilhelm fon Hofman, značajan po istraživanjima u organskoj hemiji. Osnivač je moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja. 

1903. - Rođen američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, čija je knjiga "Savjeti zdravog razuma o odgajanju beba i djece", objavljena 1946, postala bestseler, umnogome izmijenivši predstavu o pravilnom odgajanju djece. Tokom Vijetnamskog rata žestoko je osporavao vojnu avanturu SAD u jugoistočnoj Aziji. 

1904. - Rođen američki pjevač i filmski glumac Hari Lilis "Bing" Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik nagrade "Oskar" za film "Idući svojim putem". 

1933. - Njemački kancelar Adolf Hitler ukinuo sindikate. 

1937. - Blizak saradnik nacističkog njemačkog diktatora Hitlera rajhsmaršal Herman Gering tajno se sastao na Bledu s knezom Pavlom Karađorđevićem i jugoslovenskim premijerom Milanom Stojadinovićem. Uvjeravao ih je da Jugoslavija neće biti napadnuta ako održi bliskost sa Silama osovine. 

1945. - Crvena armija - koja je podnijela najveći teret pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu - zauzela Berlin i istakla crvenu zastavu na zgradi Rajhstaga /parlament/. Jedinice Prvog bjeloruskog fronta maršala Georgija Žukova i Prvog ukrajinskog fronta maršala Ivana Konjeva počele su berlinsku operaciju 16. aprila. 

1960. - Izvršena smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenim za otmicu i silovanje, koji je 12 godina živio u sjenci smrti. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i vještoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri. 

1967. - U Stokholmu počeo da radi međunarodni sud za ratne zločine Bertranda Rasela, koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam. 

1967. - Laburistička vlada Harolda Vilsona zatražila članstvo Velike Britanije u Evropskoj ekonomskoj zajednici /sadašnja Evropska unija/, okončavši dugu debatu da li London treba da pristupi toj grupaciji. 

1982. - Britanska podmornica u Foklandskom ratu potopila argentinsku krstaricu "General Belgrano", usmrtivši više od 350 ljudi. 

1990. - Afrički nacionalni kongres Nelsona Mendele i vlada Južne Afrike otpočeli trodnevne razgovore u Kejptaunu o postepenom okončanju vlasti bijele manjine u toj zemlji. 

1993. - Bivši šef norveške diplomatije i ambasador u Beogradu Torvald Stoltenberg postavljen za kopredsjednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, zamijenivši američkog diplomatu Sajrusa Vensa koji je podnio ostavku. 

1993. - U Atini predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao Vens-Ovenov plan za bivšu BiH, pod uslovom da ga prihvati Skupština Republike Srpske. Skupština je kasnije odbacila plan, ocijenivši da su mape razgraničenja sa muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u Bosni. 

1994. - Nelson Mendela i njegov Afrički nacionalni kongres dobili prve sverasne izbore u Južnoj Africi. 

1999. - U napadu aviona NATO pakta na Kosovsku Mitrovicu poginulo najmanje dvoje i ranjeno 35 civila, a u Sremskoj Mitrovici je u dvorištu svoje kuće gelerom od avionske bombe ubijena jedna žena. 

1999. - Na osnovu naredbe predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića oslobođena trojica američkih vojnika, zarobljena 33 dana ranije na jugoslovenskoj teritoriji uz granicu sa Makedonijom. 

1999. - Kod sela Nakučani blizu Šapca pao američki lovac "F-16", pogođen vatrom Protivvazdušne odbrane Vojske Jugoslavije. 

2001. - Haški tribunal odbio zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Biljane Plavšić da se njoj i Momčilu Krajišniku sudi odvojeno. 

2003. - Šef UNMIK-a Mihael Štajner optužio je kosovski parlament da je usvojio mnoštvo neustavnih zakona, kao i albanske političare na Kosovu da nisu osigurali bezbjednost manjinama. 

2004. - Milorad Ulemek Legija, prvooptuženi za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, predao se policiji poslije 14 mjeseci provedenih u bjekstvu. 

2008. - U Mjanmaru od ciklona "Nagris" poginulo ili nestalo 138.000 ljudi. 

2008. - Otvoren Prvi "Banjalučki internacionalni filmski festival".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije