Tokom 17. vijeka Nizozemska Republika nije bila poznata samo po djelima Rembranta i Vermera, već je predstavljala i najveću evropsku silu u izdavaštvu, sa najvećim brojem objavljenih knjiga po glavi stanovnika i razvijenim tržištem štampe koje je oblikovalo tadašnje društvo.
Novo istraživanje istoričara knjige pokazuje da je u zlatnom dobu Nizozemske proizvedeno na stotine miliona knjiga, dok su izdavači razvili napredne metode prodaje i distribucije koje su njihove naslove učinile dostupnim širom Evrope.
Digitalna istraživanja otkrila izgubljeni svijet knjiga
Zahvaljujući projektu Universal Short Title Catalogue, istraživači su uspjeli da identifikuju stotine hiljada izdanja, uključujući i veliki broj knjiga koje danas više ne postoje, ali su potvrđene kroz kataloge izdavača, aukcijske spiskove i novinske oglase.
Povezane vijesti:
Nevjerovatno otkriće: Naučnici identifikovali potpuno novu vrstu dinosaurusa
Nevjerovatno otkriće u Sloveniji: Pronađen ulaz u radionicu iz gvozdenog doba
Takvi podaci pokazuju da su religiozne knjige, priručnici, almanasi i školska literatura bili daleko čitaniji nego što se ranije pretpostavljalo, iako mnogi primjerci nisu sačuvani do današnjih dana.
Knjige su bile važnije od luksuza
Istraživanje pokazuje da su nizozemske porodice redovno kupovale knjige za svakodnevnu upotrebu - od Biblija i knjiga psalama do medicinskih priručnika, udžbenika i vodiča za vođenje poslova - dok su izdavači uspješno osvajali tržišta od Londona i Pariza do Skandinavije.
Autori navode da je upravo masovna proizvodnja pristupačnih izdanja, a ne luksuzne publikacije, bila ključ ekonomskog uspjeha nizozemske štamparske industrije i jedan od temelja razvoja pismenosti i trgovine u zemlji.
Štampa kao pokretač društva i politike
Knjige, novine i štampani proglasi imali su važnu ulogu u političkom, naučnom i kulturnom životu Nizozemske, a izdavači su doprinijeli širenju ideja naučne revolucije, trgovine i obrazovanja.
Autori studije zaključuju da se istorija nizozemskog Zlatnog doba ne može razumjeti samo kroz slavna umjetnička djela, jer je upravo moć štampe omogućila zemlji da postane jedno od najuticajnijih kulturnih i intelektualnih središta tadašnje Evrope, navodi "HistoryToday".