Naoružanje

Kako se pokazala "Gvozdena kupola" u najnovijim raketnim napadima

Kako se pokazala "Gvozdena kupola" u najnovijim raketnim napadima
Foto: Tanjug/AP/Ariel Schalit | Kako se pokazala "Gvozdena kupola" u najnovijim raketnim napadima

JERUSALIM, TEL AVIV - "Gvozdena kupola" jedan je od temeljnih elemenata izraelskog odbrambenog sistema.

Riječ je sistemu protivvazdušne odbrane koji su razvile izraelske kompanije Rafael Advanced Defense Systems i Israel Aerospace Industries, uz finansijsku i tehničku podršku SAD, koje će kasnije otkupiti dva sistema.

Portparol izraelskih odbrambenih snaga izjavio je da taj raketni sistem presreo između 85 i 90 odsto ispaljenih projektila.

"Gvozdena kupola" je prvi put instalirana 2011. godine i s još dva sistema, "Davidova praćka", koja štiti od projektila srednjeg dometa (primarno iz Sirije) i "Strijela", koja je zadužena za presretanje i uništavanje balističkih projektila koji bi mogli stići iz Irana, garantuje najveću moguću sigurnost od svih vrsta napada projektilima.

Kupola je u martu 2011. godine postavljena u grad Beer Ševa na jugu zemlje, 40 kilometara od pojasa Gaze, s ciljem da zaustavlja Hamasove projektile koji su dizajnirani prema sovjetskim raketama "grad". Moše Patel, čelnik izraelske organizacija za odbranu od projektila, izjavio je da je do januara ove godine kupola ukupno uništila više od 2.400 projektila ispaljenih prema Izraelu.

Potrebno još baterija

Trenutno je raspoređeno deset baterija po Izraelu, a stručnjaci smatraju da su potrebna još tri za potpunu zaštitu. Svaka od njih ima tri lansera sa 20 presretača koji imaju domet od četiri do 70 kilometara. Cijena ispaljivanja jednog presretača je nešto manje od 50.000 dolara. "Gvozdena kupola" se oslanja na sistem radara i analize kako bi utvrdila predstavlja li dolazna raketa prijetnju i uključuje presretač samo ako dolazna raketa predstavlja rizik da pogodi naseljeno područje ili važnu infrastrukturu. To daje posebnu vrijednost sistemu jer ne troši rakete presretače za projektile koji ne predstavljaju opasnost po ljude ili imovinu, privatnu i stratešku. Presretač uništava napadnu raketu u vazduhu i tako eliminiše prijetnju.

Hardver sistema je i danas isti kao prije deset godina, a poboljšanja se rade na nivou softvera. I zato se, kako navodi Patel, sistem lako prilagođava novim prijetnjama pa čak i onima koje još ne postoje fizički na bojištu, ali se mogu očekivati u dogledno vrijeme. Kupola je posebno važna za južni dio Izraela gdje je omogućila slobodnije odvijanje svakodnevnog života uprkos stalnoj prijetnji iz pojasa Gaze.

Izraelski sistem protivraketne odbrane je do sada obarao 85 do 90 posto Hamasovih raketa.

Međutim, sada stižu informacije da ova grupa ima 150.000 ili više raketa, među kojima su stotine naprednih.

Da li je završeno doba dominacije izraelskog sistema protivraketne odbrane "Gvozdena kupola"?, pita se list "Jerusalim post" u svojoj analizi, i dodaje: Da li su Iran i Hezbolah išta naučili od palestinskog Hamasa? U nastavku se ističe kako je "Gvozdena kupola" oduvijek imala slabost.

Slabost

"Obarala je 85 do 90 posto Hamasovih raketa u ranijim rundama borbe, i to one koje su bile blizu bilo čega što anulira mnoge od projektila ispaljenih iz Gaze. Dok god je Hamas mogao malo raketa da ispali odjednom, ovo je bila skoro pa hermetička odbrana", piše Jerusalim post, a prenosi Al Džazira.

Ali dugo su izvori iz obavještajne i sfere nacionalne sigurnosti upozoravali "Jerusalim post" da Hezbolah ima dovoljno projektila da "zaspe Izrael sa 500 raketa dnevno, a to je nešto što bi probilo štit Gvozdena kupole".

Naime, u utorak i srijedu je Hamas, kako se čini, uspio u dva navrata da ispali više od 100 raketa u roku od nekoliko minuta, a među njima je bio veći broj projektila koji su išli ka Tel Avivu.

Stručnjaci odavno navode da postoji opasnost da sistem zakaže u slučaju trajnijeg masivnog raketnog napada jer tada sistem ne bi bio u stanju dovoljno brzo da detektuje koje od raketa treba presresti jer idu prema ciljevima na kojima mogu da izazovu ljudske žrtve ili materijalnu štetu.

To se dosad nije dogodilo iako palestinski borci u pojasu Gaze imaju nekoliko hiljada raketa koje razvijaju od 2001. godine i sada imaju domet od gotovo 80 kilometara.

(Jutarnji.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije