Naoružanje

Ukrajina gradi protivraketni sistem Freja na temeljima rakete iz sistema S-300

Ukrajina gradi protivraketni sistem Freja na temeljima rakete iz sistema S-300
Foto: Ai Ilustracija / Nezavisne novine | Ukrajina gradi protivraketni sistem Freja na temeljima rakete iz sistema S-300

Ukrajina želi da prototip cjelokupnog protivraketnog sistema Freja bude spreman do sredine 2027. godine, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik.

To je izjavio za agenciju Rojters Dejvid Alojan, zamjenik sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine, koji nadgleda projekat.

Osnovu presretačke rakete FP-7.x - naziva sastavljenog od inicijala kompanije Fire Point koja je razvija - čini spoljna konstrukcija sovjetske protivvazdušne rakete 48N6, poznate i kao 5V55, iz sistema S-300, o kojem su Nezavisne ranije pisale, i S-400. Fire Point je zadržao oblik i dimenzije originalne rakete, ali je iznutra zamijenio gotovo sve komponente: metalno tijelo kompozitnim, elektroniku i gorivo novim, a "hladni start" iz sovjetskog originala zamijenjen je "vrućim startom", pri kojem se motor pali odmah po lansiranju iz lansera. To navode portali Quwa i Defense Express.

Međunarodni upravni odbor zadužen za procjenu troškova istraživanja i razvoja treba, prema Alojanovim riječima, uskoro prvi put da zasjeda.

Tri različita roka koje ne treba miješati

Oko projekta Freja u posljednjih nekoliko mjeseci kruže najave sa različitim godinama, koje se lako pomiješaju jer se ne odnose na isti korak razvoja. Riječ je o tri odvojena cilja:

Rok Šta se dešava Status (27. jul 2026.)
Avgust 2026. Planiran početak serijske proizvodnje samih raketa FP-7.x, u tempu do tri komada dnevno - uslovljeno isporukom infracrvene glave za samonavođenje od kompanije Diehl Defence Najavljeno, nije zvanično potvrđeno da je počelo
Sredina 2027. Cilj koji je naveo Alojan: gotov prototip (MVP) cjelokupnog sistema Freja - rakete, radara i komandnog sistema povezanih u jednu cjelinu Cilj, još nije ni blizu
Kraj 2027. Prvo planirano presretanje stvarnog balističkog cilja u realnim uslovima Cilj, zavisi od prethodna dva koraka

Proizvodnja same rakete kao fizičkog predmeta i postojanje funkcionalnog sistema koji može da presretne balističku prijetnju dvije su različite stvari, a upravo iz njihovog miješanja u dosadašnjim najavama proizlazi utisak kontradiktornosti. Sam suosnivač Fire Pointa Denis Štilerman u tom je pogledu dodatno doprinio zabuni: Nezavisne su još u aprilu 2026. prenijele njegovu najavu da kompanija cilja prvo uspješno presretanje do kraja 2027. godine, dok je mjesec dana ranije, pred parlamentarnom komisijom Vrhovne rade, isti sagovornik pominjao i kraj 2026. kao mogući rok, "ako se sve uskladi vrlo brzo". Razlika u izjavama istog čovjeka u razmaku od svega nekoliko sedmica pokazuje da vremenske okvire projekta treba pratiti sa oprezom, ne prenositi ih kao utvrđenu činjenicu.

Zašto je Kijevu hitno potreban novi sistem

Potrošnja presretačkih raketa za sisteme Patriot, SAMP/T i IRIS-T premašuje tempo kojim Sjedinjene Države i evropske zemlje mogu da ih proizvode, dok Rusija istovremeno povećava udio balističkih projektila u napadima na Ukrajinu - uključujući i raketu Orešnik, čiju je upotrebu Moskva ranije potvrdila. Prema navodima portala United24 Media - ukrajinskog medijskog projekta koji treba čitati imajući u vidu njegovu državnu povezanost - Ukrajina u prve dvije sedmice jula 2026. nije presrela nijednu rusku balističku raketu, ne zato što je pokušaj bio neuspješan, nego zato što presretača jednostavno nije bilo.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je 9. jula da Ukrajina sa evropskim partnerima radi na sistemu koji je nazvao "analogom Patriota". "Ovo je analogan sistem Patriotu, ali jeftiniji i namijenjen masovnijoj proizvodnji", rekao je tada, prenosi Military Times. Njegova najava uslijedila je dan nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp na samitu NATO-a u Ankari najavio da će Ukrajini dozvoliti licencnu proizvodnju sopstvenih presretača Patriot - poseban, odvojen kolosijek od projekta Freja.

Deset dana kasnije, 13. jula, lideri deset zemalja - Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Holandije, Norveške, Španije, Švedske, Velike Britanije i same Ukrajine - sastali su se u Parizu i zvanično pokrenuli antibalističku koaliciju posvećenu Freji, navodi Foreign Policy.

Ko gradi sistem

Glavni industrijski partner projekta je Fire Point, kompanija poznata po krstarećoj raketi Flamingo i dronu za duboke udare FP-1 - o čijem su ranijem, jeftinijem konceptu PVO Nezavisne već izvještavale. Fire Point je 16. juna, na sajmu naoružanja Eurosatori u Parizu, potpisao memorandum o razumijevanju sa njemačkim Hensoldtom o isporuci radara TRML-4D za Freju. Rojters kao kompanije koje su se do sada priključile projektu navodi i Eurosam, proizvođača presretača SAMP-T, kao i Leonardo, Thales i Saab. Prema pisanju regionalnog portala Oružje Online, u razgovorima su i Diehl Defence, Kongsberg, Weibel, MBDA, Safran i Destinus - spisak koji, ako se potvrdi u cijelosti, okuplja veći dio evropske industrije radara i raketnih sistema.

Tehničke karakteristike rakete FP-7.x

Prema tehničkim opisima koje su objavili Fire Point i specijalizovani portali Quwa, Defense Express i TheDefenseWatch, presretač ima sljedeće deklarisane karakteristike:

Karakteristika Vrijednost
Dužina 7,25 metara
Prečnik 530 milimetara
Brzina 1.500-2.000 m/s (otprilike Mah 4,4-5,9)
Visina presretanja oko 24-25 kilometara
Deklarisani domet do 200 kilometara
Navođenje infracrvena (IIR) glava za samonavođenje, uz poluaktivnu tehnologiju od Diehl Defence
Bojeva glava fragmentaciona - bez sposobnosti direktnog kinetičkog udara
Cijena po raketi oko 700.000 dolara

Zbog fragmentacione bojeve glave, stručnjaci Defense Expressa ocjenjuju da je FP-7.x po sposobnostima bliži starijem američkom presretaču PAC-2 GEM-T nego savremenom PAC-3, koji cilj uništava direktnim sudarom. Prvi kontrolisani testni let osnovne verzije rakete obavljen je u februaru 2026, dok je manevarska verzija FP-7.x testirana 9. juna, u letu koji je Štilerman ocijenio kao "prilično uspješan".

Ograde i otvorena pitanja

Nisu svi ocjenjivači projekta podjednako optimistični. Portal Responsible Statecraft ocijenio je da bi funkcionalan sistem mogao zahtijevati najmanje dvije godine rada, a ne šest mjeseci do godinu dana koliko se u različitim navratima najavljivalo, uz upozorenje da bi zavisnost Freje od stranih komponenti mogla dugoročno produbiti ukrajinsku bezbjednosnu zavisnost od Evrope, umjesto da je smanji. Nasuprot tome, Atlantski savjet projekat opisuje kao stratešku priliku koju Evropa ne smije propustiti, uz napomenu da će brz napredak biti moguć samo ako sve učesnice koalicije počnu da djeluju sa ratnom, a ne mirnodopskom hitnošću.

Dodatnu okolnost vrijedi navesti radi potpunosti slike: Fire Point, nosilac projekta, istovremeno je pod istragom Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) zbog navoda o naduvanim cijenama komponenti i netačno prikazanim isporukama dronova, kao i navodnih vlasničkih veza sa biznismenom Timurom Mindičem, umiješanim u aferu poznatu kao "Midas", pisao je portal Euromaidan Press. Optužbe se odnose na poslovanje kompanije van projekta Freja i za sada nisu dovele do pravosnažnih zaključaka, ali su relevantne za ocjenu pouzdanosti glavnog industrijskog partnera.

Šta ostaje neizvjesno

Procjena ukupnih troškova razvoja Freje tek treba da bude izrađena, a Alojan nije precizirao kada će se međunarodni upravni odbor prvi put sastati. Nije javno potvrđeno ni da je presretač testiran protiv manevarskog balističkog cilja nalik ruskom Iskanderu - dosadašnji testovi odnosili su se na kontrolisan let same rakete, a ne na presretanje. Analiza Oružje Onlajna ukazuje da deklarisani domet od 200 kilometara ne znači i jednaku zonu presretanja balističkih projektila, koja bi kod cilja poput Iskandera mogla biti svedena na svega 35 do 50 kilometara - procjena portala za sada nije potkrijepljena zvaničnim podacima Fire Pointa ili ukrajinske vlade, pa je treba tretirati kao stručnu pretpostavku.

Povezani tekstovi

Korišteni izvori

Prigovori i ispravke
Najčitanije