Analiza "žvakaće gume" starije od 5.000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala, već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i šta je jela, kažu danski naučnici.
To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobijen iz nečega što nisu kosti ili zubi, rekao je Hannes Schroeder sa Univerziteta u Kopenhagenu, koautor istraživanja koje je u utorak objavljeno u časopisu Nature.
Taj dragocjeni izvor drevnog DNK, posebno iz razdoblja iz kojih su rijetki ljudski ostaci, tek je crnkasta smjesa dobijena od zagrijane kore breze koja se vrlo dobro sačuvala.
U praistoriji se često žvakalo, što pokazuju otisci zubiju u kori breze. Pasta koju su proučavali stručnjaci sa Univerziteta u Kopenhagenu otkrivena je tokom arheoloških iskopavanja koje je sprovodio muzej Lolland-Falster u Syltholmu, na jugu Danske.
Proučavanjem smole breze naučnici su utvrdili da ju je žvakala žena, vjerovatno plavih očiju i tamne kose. Prema njihovom istraživanju, bila je genetski bliža lovcima sakupljačima kontinentalne Evrope nego centralne Skandinavije i poput njih imala je smeđu kosu i plave oči. Radi se vjerovatno o potomku doseljenika iz zapadne Evrope koji su se u Skandinaviju neselili nakon povlačenja ledenjaka, kažu stručnjaci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.