Nauka

Kako nastaje svjetlost?

Kako nastaje svjetlost?
Foto: Larisa-K/Pixabay | Kako nastaje svjetlost?
N.N.

​Svjetlost je dio spektra elektromagnetnog zračenja iz opsega talasnih dužina vidljivih golim okom.

Svjetlost je elektromagnetsko zračenje vidljivo ljudskom oku. U prosjeku, zračenje u rasponu od 380 do 780 nm je vidljivo ljudskom oku u vidu spektra boja, od ljubičaste s najmanjom do crvene s najvećom valnom dužinom.

Često se infracrveni i ultraljubičasti opseg takođe nazivaju svjetlom. Nekad se kaže i vidljiva svjetlost što bi bio pleonazam da se termin svjetlost ne koristi i u širem smislu da označi elektromagnetno zračenje bilo koje talasne dužine (recimo ultaljubičasti zraci, koje čovjek ne vidi golim okom, a koji izazivaju fluorescenciju raznih materijala, često se nazivaju crnim svetlom).

Na primjer svjetlost koju emituje UV lampa naziva "crno svjetlo" Pošto se u spektru javlja odmah ispod ljubičaste podesjća na nju.

Glavni izvor svjetlosti na Zemlji je Sunce. Sunce, kao i druge zvijezde, u procesu termonuklearne reakcije stvara fotone, jedan dio tako nastalih fotona, koji su nosioci elektromagnetnog zračenja i svjetlosti, oslobađa se sa Sunca.

Sve talase uključujući i svjetlost, karakteriše njihova talasna dužina, to jest rastojanje koje dijeli dva njihova uzajamna brijega.

Vrhovi ( brjegovi ) talasa mogu biti manje ili više udaljeni. Rastojanje koje razdvaja dva susjedna vrha naziva se talasna dužina i ona predstavlja osnovu razlike. Talasna dužina infracrvenih i radio - talasa je mnogo veća od one za vidljivu svjetlost, dok je talasna dužina ultraljubičastih, rendgenskih i gama zraka mnogo manja.

Postojanje svjetlosti je jedan od najvažnijih procesa ili događaja koji postoje u materijalnom svijetu. Bez te pojave ne bi bilo ni života, a to znači da ne bi ni mi postojali. Da kažemo za one koji ne znaju da je brzina svjetlosti u vakuumu je tačno 299.792.458 m/s.

Ono što se trenutno zna o svjetlosti je ta, da svjestlost nastaje procesom sagorijevanja ili reakcija na zvijezdama.

Svjetlost nastaje kada se električni naboji kreću u elektromagnetnom polju. Atom emituje svjetlost kada je neki od njegovih elektrona podstaknut dodatnom energijom spolja. Zračenje pobuđenih elektrona predstavljamo talasom. Svjetlost manje energije ima manju frekvenciju, ali veću talasnu dužinu, a ona s više energije ima veću frekvenciju ali manju talasnu dužinu.

Talasna dužina = brzina svetlosti / frekvencija

U fizici se termin svjetlost ponekad odnosi na elektromagnetnu radijaciju bilo koje talasne dužine, nezavisno od toga da li je vidljiva. U tom smislu, gama zraci, X-zraci, mikrotalasi i radio talasi su takođe svjetlost.

Kako jednostavno opisati svjetlost? Može se reći da je to talas i da se prostire kao talasi na površini okeana. Ona se odbija od ogledala u teleskopima i može čak prolaziti kroz bezvazdušni prostor (sto nije slučaj sa zvučnim talasima). Može se, takođe reći da se svjetlost sastoji od sićušnih čestica zvani fotoni, koji udaraju u površinu tijela i odbijaju se od njega. Zato osnovni gradivni element svjetlosti jeste foton.

Čovjek i životinje imaju različit biološki sastav oka, tako nije svima neka boja podjednako vidljiva. Zato se za jačinu svjetlosti pored fizičke jedinice vat (Watt) upotrebljava još fiziološka jedinica lumen (lm). Ako je neka svjetlost jačine npr. 1 lumen, onda čovjek ima isti osjećaj vidljivosti nezavisno od boje svjetlosti. Svjetlo jačine jednog vata zelene boje nam izgleda dosta jače nego crvene ili plave

Od doba Njutna se zna da je bijela svjetlost, u stvari, mješavina svjetlosti različitih boja crvene, narandzaste, žute, zelene, plave i ljubičaste. Cijeli ovaj spektar boja ( ili svjetlosti ) sačinjava ono što se naziva vidljivom svjetlošću: to je jedino što je ljudsko oko sposobno da vidi. Ali postoji još mnogo drugih svjetlosti ( ćešće se kaže zračenja) potpuno nevidljivih našem oku! Njih nam takođe šalju zvijezde.

Mnoga od ovih nevidljivih zračenja, pogotovo zastrašujuće ultraljubičasto, su opasni za ljude. Srećom zaustavlja ih atmosfera kada stižu iz svemira, prenosi zanimljivostidana.com.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije