Nizak vodostaj Dunava izaziva mnogo problema. Da li su data centri krivi za ovu situaciju i kakve veze ima vještačka inteligencija sa vodom?
Istorijski nizak vodostaj Dunava u Evropi, za koji naučnici kažu da je u velikoj mjeri posljedica klimatskih promjena, donio je i brojne tvrdnje na društvenim mrežama da je ova pojava rezultat rada data centara.
Njihovo trošenje vode minimalno je uticalo na vodostaj Dunava, objašnjava ekolog Martin Puš, koji je donedavno radio na Institutu za ekologiju slatkih voda u Berlinu.
Tvrdnje da su riječna korita suva jer data centri "piju" vodu, Puš naziva "besmislicama".
"Rijeka je sve plića zbog klimatskih promjena, a na vodostaj se odrazilo i to što je topljenje glečera na Alpima isparilo u atmosferu prije nego što je stiglo u rijeke", kaže Puš za BBC na srpskom.
Ali ne vjeruju baš svi u ova objašnjenja.
"Nije posljedica velikih vrućina, nego svih ovih postrojenja, data centara vještačke inteligencije koja su se izgradila po Evropi, zahtijevaju ogromne količine vode za rashlađivanje", glasi jedan od komentara na društvenim mrežama.
Dugi redovi kompjuterskih servera u velikim pogonima – data centrima, među kojima su pojedini veličine nekoliko fudbalskih terena – obrađuju sve onlajn aktivnosti, a voda im je potrebna za hlađenje i proizvodnju ogromne količine struje koju koriste.
Njemačka je lider u Evropi po broju izgrađenih data centara – ima ih više od 500, a Španija joj se približava.
Izvorište Dunava je u Njemačkoj, na planini Švarcvald, a data centri su mahom podignuti u oblasti Frankfurt – Rajna – Majna, udaljenoj oko 300 kilometara od toka Dunava.
Na Balkanu postoji jedan u Kragujevcu, u Srbiji, a Hrvatska najavljuje izgradnju ogromnog data centra.
Pročitajte još:
Megaprojekt od 50 milijardi evra uz samu granicu BiH: Evo gdje će biti
"Data centri sa vještačkom inteligencijom nisu ispili Dunav", kaže Dejvid Miton, investitor i istraživač na Univerzitetu u Oksfordu, koji se bavi ekološki održivim računarstvom i alatima za programere.
"Trenutna kriza spoj je dugotrajne vrućine, nedovoljnih padavina i manjeg oticanja riječnog sliva.
"Industrija kao korisnik i dalje bi trebalo da otkriva načine da smanji potrošnju vode, ali da procjene pravi na osnovu mjerljivih dokaza na lokalnom nivou, a ne spekulacija", kaže Miton u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.
Globalna potrošnja struje u data centrima u 2025. bila je oko 448 teravata (448 milijardi kilovata), a za pet godina bi mogla da se udvostruči.
Data centri širom svijeta su tokom 2025. trošili približno 4,5 milijardi litara vode, a do 2030. bi taj mogao da bude 9,3 milijardi, podaci su Ujedinjenih nacija (UN).
U 2024. godini, centri podataka i manji informaciono-tehnološki (IT) objekti u Njemačkoj potrošili su 20 milijardi kilovata, što je četiri odsto ukupne potrošnje u cijeloj državi, podaci su tamošnjeg Ministarstva ekonomije i klime.
Sve je manje vode koja "hrani" rijeku
Da bismo razumjeli na koji način klimatske promjene utiču na tok rijeke koja protiče kroz 10 država, Martin Puš to objašnjava izrazom evapotranspiracija.
U pitanju je proces u kojem voda sa vodenih i ledenih površina (rijeka, jezera, mora), tla i vegetacije isparava u atmosferu.
Dunav cijelom dužinom u prosjeku godišnje "primi" 1.500 milimetara padavina (kiša i snijeg), objašnjava Puš.
"Oko 800 milimetara vode isparava sa vodene površine, ali i vegetacije, što znači da 76 odsto vode koju Dunav primi nestane usljed evapotranspiracije, a ostatak stiže do delte u Crnom moru", kaže.
I ovaj proces komplikovanog naziva trpi posljedice zbog klimatskih promjena.
Ljeta su sve toplija i biljke sve više gube vodu usljed visokih temperatura.
To znači da sve više vode isparava sa površine u vazduh, ukazuje Puš.
Količina vode za "hranjenje" rijeke smanjila se sa 240 milimetara na 160, podaci su kojima on raspolaže.
U prevodu, sve više vode isparava, a malo se zadržava.
"Mali udio vode zapravo 'hrani' Dunav i zato evapotranspiracija ima veliki uticaj na tok ove rijeke.
"Uticaj data centara na nivo Dunava je 1.500 puta manji od tog procesa", tvrdi Puš.
Kako vještačka inteligencija koristi vodu?
Ljudi šalju čet-botovima više od milijardu poruka svakog dana.
Za svaku poslatu poruku, ali i odgovor na te upite, troši se voda.
Industrija vještačke inteligencije će do 2027. godišnje trošiti četiri do šest puta više vode nego čitava Danska, zaključak je studije američkih univerzitetskih profesora u Kaliforniji i Teksasu.
"Što više vještačke inteligencije koristimo, to više vode trošimo", kaže Šaolei Ren sa Kalifornijskog univerziteta u Riversajdu i jedan od autora studije.
Data centri koji obrađuju sve onlajn aktivnosti zagrijavaju se dok struja prolazi kroz kompjutere.
U sistemima hlađenja često se koristi voda, obično čista, pijaća.
Zadaci vještačke inteligencije zahtijevaju mnogo više kompjuterske snage od tradicionalnih onlajn zahtjeva poput kupovine i pretraživanja interneta, naročito za složene aktivnosti kao što je obrada slika ili snimaka.
I zato ona troši više struje.
Procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA) je da jedan upit za ChatGPT – alat vještačke inteligencije – koristi skoro deset puta više struje od jedne pretrage u Googleu.
Više struje znači više toplote, a samim tim i više hlađenja.
Ti veliki pogoni koriste vodu na nekoliko načina: procesom isparavanja, cirkulacijom u zatvorenim sistemima (zatvorene petlje) i uz pomoć rashladnih tornjeva, ukazuje ekolog Puš.
Najbolji način je zatvoreni sistem hlađenja, dodaje.
Kako to izgleda u praksi?
Voda kruži kroz cijevi i ne dolazi u kontakt sa spoljašnjim vazduhom – ona ne isparava i ne troše se nove količine ovog resursa tokom rada.
"Ona hladi površinu, ali se posebnim uređajima u atmosferu šalje toplota, a voda se ne 'baca', već se vraća – cirkuliše.
"Kod isparavanja voda se gubi i to je loša metoda, jer ona više ne može da se iskoristi, već su vam potrebne nove količine", dodaje.
Data centar u Srbiji hladi se sistemom rear door cooling, odnosno hlađenjem zadnjim vratima.
U praksi to znači da topao vazduh koji izduvavaju serveri prolazi kroz hladnjak na zadnjim vratima.
Tečnost preuzima toplotu, a u prostoriju se vraća ohlađen vazduh.
Pogledajte video: Kako na vaš život utiče nizak vodostaj Dunava
Novi data centri troše manje vode
Novi centri podataka za vještačku inteligenciju koriste vodu mnogo efikasnije od tradicionalnih data centara, ističe Kris Prist, profesor održivosti i računarskih sistema na Univerzitetu u Bristolu, u tekstu "Razotkrivanje mitova o potrošnji vode u centrima podataka sa vještačkom inteligencijom".
Česta greška je, ukazuje Prist, korišćenje procjene potrošnje vode za stare centre podataka, a zatim njeno skaliranje na osnovu snage novih centara podataka za vještačku inteligenciju.
Zbog toga se u velikoj mjeri precjenjuje potrošnja vode.
On to ilustruje podacima kompanije Isambard AI koja ima 5.448 superčipova.
Svaki od njih troši između 400 i 660 vati električne energije – u prosjeku koliko i jedno domaćinstvo u Srbiji.
Količina vode potrebna za hlađenje manja je od jednog ispiranja toaleta dnevno, tvrdi on.
To znači da će za vlasnike data centara veći izazov biti električna energija, dok je voda, takoreći, uobičajen i svakodnevni problem za te objekte, ukazuje Prist.
Može da postane veći ako su data centri u uobičajeno sušnim oblastima, dodaje.
Pročitajte još:
Nizak vodostaj Dunava otkrio automobil ukraden prije 13 godina: "Plakao sam"
Misterija na Dunavu: Viktorija sjela u čamac i zatekla prizor koji ne pamti
Nevjerovatan prizor na Dunavu: Ribe iskakale iz vode kao da lete (VIDEO)
Istorijski nizak vodostaj Dunava, mještani u nevjerici (FOTO)
Rekordno nizak Dunav ugrozio nuklearnu elektranu
Dunav oborio rekord star više od 100 godina, Drava na istorijskom minimumu
U 2025. globalna potrošnja struje u data centrima bila je oko 448 teravata (448 milijardi kilovata), a za pet godina mogla bi da se udvostruči.
Data centri širom svijeta su tokom 2025. trošili približno 4,5 milijardi litara vode, a do 2030. taj broj mogao bi da dostigne 9,3 milijarde, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija (UN).
U 2024. godini centri podataka i manji informaciono-tehnološki (IT) objekti u Njemačkoj potrošili su 20 milijardi kilovata, što je četiri odsto ukupne potrošnje u cijeloj državi, pokazuju podaci tamošnjeg Ministarstva ekonomije i klime.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, samo data centri su u 2025. u Njemačkoj potrošili oko 5,5 gigavata struje.
To je prosječna proizvodnja struje hidroelektrane "Đerdap 1" u Srbiji na godišnjem nivou kada je normalan vodostaj Dunava.
Kada bi svi ovi pogoni radili istovremeno punim kapacitetom, bilo bi im potrebno oko 110 miliona litara vode dnevno.
Prosječna količina vode koja je do avgusta 2026. proticala kroz Dunav od izvora do ušća bila je oko četiri milijarde litara dnevno, prije aktuelne krize.
To znači da su data centri u punom kapacitetu trošili manje od jedan odsto tog protoka.
Spas zvan kiša
Posljedice niskog vodostaja Dunava već se osjećaju, a i vodostaj rijeke Rajne pao je na rekordno nizak nivo na nekoliko lokacija u Njemačkoj i Nizozemskoj.
Kod Bezdana, na ulazu Dunava iz Hrvatske u Srbiju, 5. avgusta 2026. zabilježen je rekord od minus 169 centimetara.
Do ljeta 2026. najniži zabilježeni vodostaj Dunava bio je minus 143 centimetra, izmjeren 1909. godine.
Ugrožen je biljni i životinjski svijet, ali i plovidba.
Zbog niskog vodostaja umalo je prestala proizvodnja u jedinoj nuklearnoj elektrani u Mađarskoj, koja danima radi znatno smanjenim kapacitetom.
Možda vas zanima:
Mađarska u problemu zbog rekordno niskog vodostaja Dunava
Strašan snimak iz Apatina: Nekad tu je bio plovni put a sada barica (VIDEO)
"Mađarska i Rumunija znatno su pogođene jer se oslanjaju na nuklearnu energiju (nuklearnim elektranama potrebno je više vode za hlađenje), a slično se dogodilo i Francuskoj prije deset godina.
"Bilo bi dobro da se okrenu obnovljivim izvorima energije, posebno solarnoj, jer su obje države sa mnogo sunčanih perioda, a i cijene baterija su pale", kaže Martin Puš.
Vjeruje da će nivo Dunava biti još niži, u najgorem slučaju sve do oktobra.
"Situaciju bi mogla da spasi samo kiša u septembru", zaključuje on.